RIMSKA PULA

Autorica: Samanta Jadreško

   Razmišljam o svom sljedećem putovanju, želja je odlazak na Cammino – Put sv. Jakova (Il Cammino di Santiago di Compostela). Želje su jedno, mogućnosti drugo. Trenutno ne mogu ni do Rijeke. Ovaj virus drži nas na „povodcu“. Stoga, moje sljedeće putovanje je putovanje Pulom, vikend putovanje. Putovanje u prošlost ulicama sadašnjosti, putovanje čežnje, želja i imaginarnog. Pula je u rimsko doba bila važna kolonija Rimskog Carstva, dok je doba Austro-Ugarske Monarhije, doba njenog najvećega prosperiteta. 

PRVI DAN  Pula vs. Rim
 

   U ovom putovanju Pula postaje Rim. Za ovo putovanje biti će mi potrebna Vespa i ruksak sa „rekvizitima“. Zašto baš Rim?

  Grad Pula razvio se, poput Rima, na sedam brežuljaka. U grad se ulazilo kroz dvanaestero gradskih vratiju. Prosječna godišnja temperatura zraka je od 13,2 °C (6,1 °C u veljači i 26,4 °C u srpnju). Grad Rim nastao također na 7 brežuljaka. Klima je sredozemna s prosječnom godišnjom temperaturom od 15,4 °C (siječanjska 7,0 °C, a srpanjska 24,5 °C). Putovanje kreće od Monte Zara prema gradu. Prva postaja je Veliko rimsko kazalište, izgrađeno u prvom stoljeću poslije Krista. Kazalište je bilo smješteno izvan gradskih bedema te je moglo primiti 10.000 gledatelja. Dužina zgrade scenskog kazališta iznosila je 100 m. Veliko rimsko kazalište danas više ne postoji, ali se mogu razaznati ostaci kamenih blokova ispod stambenih zgrada. Veliko rimsko kazalište je bilo poznato po nekoliko naziva: Veliko kazalište, Julijansko kazalište, Cirkus Julije te Palača Orlando. Naziv Julijansko dobilo je po ljubavnici cara Vespazijana, Antoniji Cenidi.  Rimsko Pompejevo kazalište „Teatro di Pompeo“ moglo je primiti od 12000-27000 gledatelja.

U ovom obilasku stat će se u predivnom parku smještenom na jednom od sedam Pulskih brežuljaka. Parku gdje se nekada u središtu nalazio spomenik viceadmiralu Tegetthoffu, a u novije vrijeme vodoskok. Park okružen predivnim vilama iz doba Austro-ugarske i zgradom zvjezdarnice.

   Park Pincio na istoimenom Rimskom brdu, zelena je oaza smještena u samom središtu grada. Park posjetiteljima nudi prekrasan pogled na rimsku povijesnu jezgru. Spojen s vrtovima prekrasne palače Vila Borghese.

  Slijedi obilazak centra grada, uz obavezno zaustavljanje u Mlinaru (coffee to go i croissant/cornetto). Uživanje u objedu sjedeći ispred fontane u Ciscuttijevoj zamišljajući fontanu della Barcaccia -  Piazza di Spagna. Dok će Španjolske stube (Scalinata di Trinità dei Monti ) zamijeniti naše stube „Jurine i Franine“ podignute 1882. godine. U blizini stuba Piazze di Spagna  nalazi se kuća Johna Keatsa, slavnog engleskog književnika 18. stoljeća, koja je danas pretvorena u muzej. U blizini stuba J&F, nalazi se povijesna zgrada za hrvatsko stanovništvo- "Politeama Ciscutti“, ovdje se nalazila tiskara u kojoj se tiskao hrvatski list "Naša sloga", prve narodna novine, pisane materinskim hrvatskim jezikom, koje su neprekidno izlazile od 1. VI. 1870. do 25. V 1915. godine. 

   Nastavak obilaska je prema fontani na Danteovom trgu pa sve do Foruma. Pulski Forum bio je glavni gradski trg i glavno sastajalište antičkog grada, jezgra gradskog života na kojem se nalaze vjerski, upravni, sudbeni i trgovinski sadržaji u zgradama poput hramova, kurija, sudnica i trgovina. Na nekadašnjem Forumu sa svake strane Kapitolija nalazio se po jedan hram. To su bili: Augustov ( posvećen božici Romi i caru Augustu), Dijanin hram i središnji hram Kapitolijske Trijade. Na žalost, ostao je samo Augustov hram i začelje Dijaninog hrama. Rimski Forum nekoć središte Rima sa svojim hramovima, trgovima i crkvama. Isto kao i Pula bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života. U vrijeme Rima, Forum je bio urbano mjesto. Hramovi (Tempi) koji su se nalazili na Forumu su: Tempio di Giano,  Saturno,  Vespasiano e Tito, Augusto, Vesta, Venere e Roma i dr..

   Idemo dalje prema Kaštelu koji se nalazi na brežuljku. Radi se o Mletačkoj utvrdi nastaloj na ruševinama srednjovjekovnog kaštela podignutoga na ostatcima rimske utvrde (kastruma). Danas se ovdje nalazi Povijesni muzej Istre. Castel Sant'Angelo u Rimu, je tvrđava koju je dao sagraditi car Hadrijan, izgrađena je kao carski mauzolej. U 13. st. napravljen je koridor koji ga povezuje sa Vatikanom

   Nakon obilaska Kaštela obilazimo Pulsku Arenu- Amfiteatar. Arena je elipsastog oblika, smještena na obroncima brežuljka. U ono vrijeme nalazila se izvan gradskih zidina, a ispred Amfiteatra prolazila je cesta Via Flavia, koja je vodila u Italiju. Gradnja je završena za vrijeme cara Tita Flavija Vespazijana (79.-81. g.), mogla je primiti 25.000 gledatelja. Koloseum u Rimu, poznat kao Flavijski amfiteatar, dovršen 80. godine poslije Krista mogao je primiti 50 000 gledatelja.

   Slijedi obilazak centra grada i gradskih vrata: Slavoluk Sergijevaca, Herkulova vrata, Dvojna vrata. Odnosno, Konstantinov slavoluk, Titov ( Arc odi Tito) i Septimija Severa (Arc od Settimio Severio).

   Spomenika Slavoluk Sergijevaca dala je sagraditi Salvia Postuma iz obitelji Sergijevaca u čast trojice pripadnika svoje obitelji. Nastao je nakon smrti trojice pripadnika obitelji Sergije, a moguće je da je slavoluk zapravo bio svojevrsnu simboličan grob jer su njihova tijela sahranjena u nekom drugom gradu ili se za grob nije znalo. 

   Titov slavoluk (Arco di Tito), podignut oko 82. godine od strane  cara Domicijana na tadašnjoj Via Sacri nedugo nakon smrti brata i prethodnika Tita, a kako bi se proslavila Titova pobjeda.

   Dvojna vrata ili Porta Gemina nazivaju se još i Jupiterova vrata jer su bila posvećena bogu Jupiteru, sagrađena su u 2. st. poslije Krista. Kao što i samo ime govori, sastoje se od dva ulaza koji su smješteni jedan do drugog. 

   Arco di Settimio Severo slavoluk od bijelog mramora. Podigao ga je car Sever (203. godine) kako bi proslavio pobjede u pohodima protiv Parta, a  posvetio ga je sebi i sinovima. 

   Herkulova vrata ili Porta Herculea bila su u sastavu rimskih zidina koje su omeđivale grad. Podignuta u 1. st. pr. Kr. , nazvana su prema rimskom mitskom bogu Herkulu. Njegov lik se nalazi na vrhu samih vrata. Uz glavu, na vratima može se razaznati i njegova toljaga. 

   Konstantinov slavoluk podignut 315. godine kako bi obilježio Konstantinovu pobjedu nad Maksencijem (312.) Reljefi prikazuju događanja iz Konstantinovog života.

   Kroz Dvojna vrata krećemo prema „Malom rimskom kazalištu“, nalazi se ispod kaštela. Izgrađeno je u 2. St. prije Krista, pretpostavlja se da se prostiralo na tri kata.

  Kazalište u Rimu „Teatro romano di Ostia“, polukružno kazalište, sagrađeno je u Augustovo doba, kasnije je prošireno.

Slijedi pauza za ručak, ručak iz torbe, dva tramezzina i čaša vina.

   Nastavljamo put prema Medulinu, točnije Vižuli našem Tivoliju. Rimljani su uz obalu mora obično gradili ljetnikovce, u široj okolici Pule bilo je to u mjestima kao što su Vižula, Brijuni, Valbandon, Barbariga. Vižula je arheološki lokalitet kraj Medulina. Predstavljala je jednu od najljepših rezidencijalnih vila.  Izgradnja antičkih rimskih vila započela je u 2. i 1. st. pr. Kr., a svoj procvat doživljava tijekom 1. i 2. stoljeća. Vila na Vižuli plijeni pažnju svojom veličinom, izuzetno luksuznom gradnjom, skupim arhitektonskim detaljima i građevinskim materijalom.

Tivoli  je nekadašnje ljetno odmaralište antičkog Rima, Villa Adriane i Villa d’Este.  Zanimljiv je zbog svojih mozaika, kupki, fontana, muzeja i mnogih drugih znamenitosti.

   Naš put završava na Medulinskoj rivi pored „Vjetrenjače“, uz posljednji rekvizit iz torbe, campari soda i čips.