ISTRA I KVARNER OČIMA STRANACA

AUTOR: Matteo Legović

Svein Mønnesland, profesor emeritus na Sveučilištu u Oslu, prošle godine predstavio je u Puli dvojezičnu monografiju „Istra i Kvarner očima stranaca“. U ovoj monografiji, prema riječima autora, prati se očima stranaca kulturna povijest od kasnog srednjeg vijeka do razdoblja prije Prvog svjetskog rata na području od Muggie u Italiji do Senja u Hrvatskom primorju, a prikaz je usredotočen na kulturne spomenike i znamenitosti koje su stranci smatrali najzanimljivijima na tome području. 

Knjiga se bavi životom na selu i na moru, sistematizirana je prema gradovima i otocima, a najveću ulogu imaju crteži, slike i bakrorezi. Autor je za potrebe pisanja knjige prikupio čak 700 ilustracija koje prikazuju znamenitosti Istre i Kvarnera. 

Zahvaljujući svojoj poziciji i važnosti mosta i raskršća kultura, hrvatski se Jadran pozicionirao kao ključ Mediterana, susretište Istoka i Zapada, Rima i Bizanta, rimske i bizantske populacije, kopna i mora, mediteranskog urbaniteta s balkanskim patrijarhatom, europskog humanizma s usmenom narodnom kulturom. Od razdoblja renesanse europski intelektualci, umorni od urbane, industrijalizirane civilizacije, pronašli su bijeg u imaginarnoj egzotici Jadrana; Istri, Kvarneru i Dalmacija. U knjizi Istra i Kvarner očima stranaca veliko poglavlje posvećeno je gradu Puli, prikazujući grad i njegove znamenitosti kroz oči stranaca, od Michelangela do Jamesa Joycea.

Pula je od 16. stoljeća bila predmet interesa europskih arhitekata i umjetnika, rane opise Pule prikazivao je i Michelangelo, a Pulu spominje i Dante Alighieri u Božanstvenoj komediji. Među prvima koji su crtali amfiteatar i hramove bili su Sebastio Serlio, koji je Pulu posjetio 1536. godine, Andrea Palladio koji je ovdje boravio 1540., a grof Giovanni Rinaldo Carli objavio je 1750. godine knjigu o amfiteatru s detaljnim opisom. U 17. stoljeću u Puli je radio inženjer Antoine de Ville, a putopisac Georg Wheeler opisao je grad i napravio crtež. U 18. stoljeću dolazi do pravog procvata jer su mnogi značajni europski arhitekti zaključili kako je Pula vrlo važno mjesto za proučavanje klasične umjetnosti i arhitekture. 

„Ovaj je luk unutarnja granica južnih vrata Pule, a danas ga zovu Porta Aurata (Zlatna vrata). Sagrađen je, kako nas obavještava natpis na njemu, na trošak gospođe imenom Salvia Postuma Sergii, u čast, kako se čini, troje članova njene obitelji; jer tu su tri postolja na vrhu luka i na svakom je vjerojatno bio kip osobe čije je ime upisano na njemu. Svi su bili iz obitelji Sergijevaca. Čini se neobičnim da je fizička osoba podigla ovakvu vrstu građevine bez da se na njoj spominje vladajući car i svjedočanstva iskazanoga u natpisu od javnog poštovanja prema osobama čiji su kipovi bili ovdje, i njihovim posebnim zaslugama; ali ovdje nema spomena o dopuštenju njima časti tako veličanstvenog spomenika unutar gradskih zidina.“ 

James Stuart, The Antiquities of Athens, 1816., 

 Istra i Kvarner očima stranaca

James Stuart, Julien David Le Roy, Jean-Baptiste Le Prince, Robert Sayer, Charles-Louis Clérisseau, Domenico Cunego, Karl Friedrich Schinkel, Thomas Allason, car Franjo Josip,  carica Sissi, samo su neka imena koja su tijekom stoljeća posjetili Pulu. Prema monografiji možemo zaključiti kako je mnogobrojnim europskim intelektualcima, umjetnicima, istraživačima, putopiscima, upravo Pula bila inspiracija, ponajviše njezini bogati antički spomenici kao što je Arena, Zlatna vrata, Augustov hram i drugi. Dokaz tome je upravo ova monografija u kojoj mnogobrojne fotografije, ilustracije, bakrorezi, skice, zapisi i opisi europskih intelektualaca prikazuju grad Pulu i njezine spomenike od renesanse pa sve do Prvog svjetskog rata.