NOVA SLIKA VUKOVARA: intervju s Krešimirom Hercegom, voditeljom marketinga VukovART-a
Autorica: Klara Tuličić
Fotografije: VukovART arhiva
Kako je Vukovar dobio novi vizualni identitet, postao galerija na otvorenom i usmjerio fokus s ratne tematike na kulturni turizam.
Fotografije: VukovART arhiva
Kako je Vukovar dobio novi vizualni identitet, postao galerija na otvorenom i usmjerio fokus s ratne tematike na kulturni turizam.
VukovART 2019: Mehsos, Diamond Linx
VukovART je street art festival upisan na svjetskoj listi festivala urbane kulture i umjetnosti. Ovogodišnje izdanje počinje u subotu, 22. kolovoza i traje do 5. rujna na ulicama i zidovima Vukovara.
Festival, čiji se rezultati vide tijekom cijele godine, započeo je još 2016. Time je Vukovar, luka na Dunavu, postao i luka umjetnosti te dom za 18 urbanih street art djela, kojima će se ove godine pridružiti još pet slika velikih svjetskih umjetnika.
Svoj trag u Vukovaru ostavili su ruski, ukrajinski, argentinski, meksički, francuski, belgijski, talijanski i mnogi drugi umjetnici. Ubrzo će im se pridružiti Boogie iz Švicarske, Tea Jurišić, OKO i Eugen Varzić iz Hrvatske te bugarski duo Arsek & Erase.
O festivalu smo razgovarali s Krešimirom Hercegom, voditeljom marketinga VukovART-a i jednim od idejnih začetnika festivala. Njegove digitalne kampanje vidjelo je više od pet milijuna ljudi diljem svijeta! Kako kaže, VukovART predstavlja novi koncept u kulturi Vukovara. Promovira ga kao mjesto koji prihvaća sve kreatore novih vrijednosti. Mijenja vizualni identitet grada i čini ga ljepšim mjestom za život i zanimljivijim za turiste.
Krešimir Herceg, voditelj marketinga VukovART-a
Što nas očekuje ove godine, kakvi su bili početci festivala, izazovi organizacije u korona-krizi i druge zanimljivosti pročitajte u intervjuu u nastavku.
Ne povezuju mnogi Hrvatsku sa street artom, a neki ga čak ne percipiraju kao oblik umjetnosti. Kako ste došli na ideju o organizaciji festivala ovakve vrste?
Mnogi misle da je street art kao pokret počeo još prije nekoliko tisuća godina, jer su ljudi na neki način tako i komunicirali. Vjeruje se da prvi oblici street arta postoje na lokaciji The Cave Hands u Argentini. Danas je ta urbana umjetnost opće prihvaćena u svijetu, a najbolji pokazatelj je i Banksy čija djela vrijede milijune dolara.
O organizaciji takvog festivala razmišljali smo već neko vrijeme, ali je Filip Mrvelj, prijatelj i jedini hrvatski 3D Street Art umjetnik, 2016. godine dobio poziv iz Grada Vukovara da napravi 3D sliku. Otišli smo zajedno, pripremili kampanju i nastao je popriličan medijski boom oko slike (i to ne zbog kampanje, već zato što Fića stvarno rastura :)).
Kasnije smo predstavili ideju Gradu Vukovaru i tako je sve počelo. Cilj je bio napraviti novi koncept kojim se mijenja vizualni identitet grada, kojim bi Vukovar, inače bogat kulturnom baštinom (Vučedol, Eltz, barokna jezgra…), dobio urbanu Galeriju na otvorenom poput velikih europskih gradova. Projektom smo htjeli dati dodanu vrijednost gradu i istovremeno educirati stanovništvo zbog predrasuda koje prate street art.
Početak. 3D Filip Mrvelj, Under the bridge, 2016.
Street art je jezgra festivala, no ove godine kreirali ste i dodatne programe. Možete li nam reći nešto više o tome? Zašto ste baš njih ubacili u program festivala?
Street Art je uvijek jezgra festivala, ali posjetitelji se uključuju u festival tek kad se slike završe. Zato smo bili motivirani proširiti program kako bismo obogatili festival, brendirali kulturu i umjetnost, educirali, ali i privukli ljude u Vukovar tih dana. Program se sadrži od aktivnijih dijelova poput biciklijada za odrasle i djecu, a povezane su s obilaskom galerije na otvorenom. Imamo i predavanja (poput jednog od najpoznatijih strip majstora Dubravka Matakovića), panel diskusije o street artu u Hrvatskoj, koncerata, predstavljanja ulične hrane, craft piva iz vukovarske okoline…
VukovART se prvotno trebao održati u lipnju, no zbog korona-krize to nije bilo moguće. Koji su vam se izazovi stvorili s obzirom na odgodu festivala?
Prvi izazov je bio možemo li uopće okupiti željene umjetnike. Kako se sve razvijalo, neke, već dogovorene umjetnike, smo prebacili za sljedeću godinu, a doveli smo neka imena koja smo planirali dovesti sljedeće godine. Kroz cijelu situaciju smo mislili i na umjetnike koji su dosta pogođeni ovom situacijom s koronom, ali i na društvo u cjelini, tako da smo i programske aktivnosti organizirali u potpunosti na otvorenom.
Na festival se ne može prijaviti bilo koji ulični umjetnik, nego tražite najbolje od najboljih. Izbor je sigurno težak - po kojim kriterijima birate koga ćete pozvati?
Tako je. Od početka smo postavili temelje na pravilu izvrsnosti i toga se pridržavamo u mogućnostima u kojima se nalazimo. Svakako nam se javlja velik broj umjetnika i pokušavamo pronaći model kako bismo našli lokacije i mogućnosti za tzv. Open Call. Nadamo se da ćemo to uspjeti uskoro. Što se tiče odabira s umjetničke strane, Filip Mrvelj i Val kulture su tu u prvom planu. Moj je zadatak ocijeniti i marketinške aspekte, ali su prioritet umjetnički kriteriji poput stilova, tehnike, izričaja…
VukovART 2017: Cuboliquido, Hidden - under the bridge
Koja su tri najveća izazova organizacije ovakvog festivala? Primjećujete li da se neki od njih ponavljaju iz godine u godinu?
Izazova ima više :) Prvi izazov je odabir lokacija jer je gotovo cijeli centar Vukovara konzervatorski zaštićeno područje. Zatim biramo i zgrade na kojima je završena energetska obnova. Drugi je izazov “traženje” umjetnika i komunikacija oko svih detalja. Budžet je ograničen, a umjetnici uistinu vrijede puno. Zatim važni su datumi dolaska, a netko je već dogovorio u to vrijeme rad i sl. I posljednji dio je organizacija cijelog festivala u zadanim okvirima budžeta, broja sudionika i organiziranja infrastrukture potrebne za organizaciju festivala (skele, bine, razglas, smještajni kapacitet).
Prepoznaju li sponzori važnost VukovART-a kao kulturnog, urbanog i svjetskog festivala?
Svaki početak je težak, pa tako i ovaj dio. Morali smo prvo stvoriti nešto i brendirati kako bismo privukli sponzore. Mislim da je to i normalan proces. Iako je i taj dio u Hrvatskoj malo teži, pogotovo kad se radi o društvenoj odgovornosti, jer je kultura društveno odgovornog poslovanja za mnoge tek u začetku. Najviše vjerojatno zbog lošije opće ekonomske situacije. Mi smo nakon tri godine sad tek u fazi gdje sponzori prepoznaju važnost VukovART-a. Svakako moram izdvojiti jednog sponzora koji je s nama od samog početka, a to je PPD.
Kako turisti reagiraju na galeriju na otvorenom?
Ekipa iz Vukovara kaže da turisti odlično reagiraju na galeriju. Zanimljivo je da je prva slika bila hit na društvenim mrežama turista koji su kruzerima dolazili u Vukovar. Inače je Vukovar najveća hrvatska riječna luka i obiluje turističkim kruzerima. Znamo da je galerija zanimljiva i turistima koji iz Osijeka obilaze istok Hrvatske što nam predstavlja veliko zadovoljstvo. Svakako planiramo pripremiti materijale za turističke vodiče kako bi im bilo lakše provesti turiste galerijom.
VukovART 2019: WD (Wild Drawing), Dating
Što biste poručili našim studentima Kulture i turizma koji će ubrzo raditi na brendiranju Slavonije kao poželjne kulturno-turističke destinacije?
Za početak posjetite Slavoniju i Baranju, jer pretpostavljam da velik dio vas nikad nije bio na istoku Hrvatske, i razbijte predrasude o Slavoniji. Slavonija je urbana i ima odličnog sadržaja u bilo kojem segmentu turizma. Vučedol je jedan od najvažnijih europskih arheoloških lokaliteta, Vinkovci možda najstariji naseljeni grad u Europi, Osijek prebogat secesijom, Baranja gastro i eko ponudom, Brod s jednom od najznačajnijih vojnih tvrđava, a o prirodnim bogatstvima da ne pričamo. Pričajte s ljudima, saznajte legende i istinite priče kojima se Slavonija mora brendirati. Ne treba ništa izmišljati. Možda netko od vas i ostane ovdje! :)
Pratite VukovART na Facebooku i Instagramu, a od nas uskoro očekujte blog o odlasku na festival u Vukovar i razgovor s jednim od umjetnika!
Primjedbe
Objavi komentar