Autori: Bruna Kurka, Matteo Legović
U sklopu redovne nastave iz kolegija Europski identitet-kulturne i političke osnove, 19. siječnja gostujuće predavanje o Brexitu i posljedicama koje će imati na akademsku zajednicu održala je dr. Mirna Šolić sa Sveučilišta u Glasgowu. Kroz vrlo zanimljivu analizu populističke politike i utjecaja medija na glasače, koji su tijesnom većinom na referendumu 2016. izglasali izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, profesorica Šolić prenijela nam je i osobno iskustvo i razmišljanja škotske akademske zajednice, čije projekte i međunarodnu suradnju Brexit posebno ugrožava. Brexit je trenutno pomalo u sjeni velike krize javnog zdravstva na koju je ukazala pandemija COVID-19, zbog koje su stanovnici Glasgowa, inače najvećeg grada u Škotskoj i trećeg najvećeg u Ujedinjenom Kraljevstvu, prisiljeni na 'lockdown' i rad od kuće i sljedećih mjesec dana, dok se ne provede masovno cijepljenje.
Osim s posljedicama pandemije, Velika Britanija suočava se i s krizom identiteta, odnosno Brexitom, ukazala nam je uvodno naša gošća. Mirna Šolić profesorica je na Sveučilištu u Glasgowu. Rođena je u Ogulinu, završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu komparativnu književnost i bohemistiku. Zahvaljujući doktorskoj stipendiji za studiranje na sveučilištu u Torontu, doktorirala je u području književnosti i bohemistike, nakon čega je dobila ponudu za posao na Sveučilištu u Glasgowu. Trenutno se bavi temom migracija, članica je kraljevskog društva u Edinburghu u sklopu kojega radi na projektu o pristupu migracijama u školama u Škotskoj, ali i svijetu. Smatra kako se o migracijama isključivo govori u negativnom kontekstu i da je takav način gledanja na migracije indirektno utjecao i na odlučivanje o Brexitu.
Za Brexit je navela da je emotivni odgovor bio daleko važniji od ekonomskog ili političkog odgovora. Radi se zapravo o ulozi emocija, odnosno osjećaju identiteta. Ono što je također važno kada se govori o Brexitu i identitetu Britanaca je imperijalni, kolonijalni duh koji je nekako isplivao na površinu u ovoj kriznoj situaciji. Važne su i teme migracija, Drugoga svjetskog rata koje su također imale utjecaj na njihov identitet i stavove glasača. Neki analitičari ukazali su da Brexit nije događaj već putovanje bez cilja. Bez obzira na izlazak iz Europske unije, Velika Britanija izgradit će mostove koji će ju spajati sa drugim državama, a Mirna vjeruje kako će se to dogoditi upravo putem znanstvenih projekta, istraživanja i suradnje.
David Cameron, tadašnji britanski premijer, obećao je 2013. referendum koji je proveden 2016. godine, s pitanjem treba li Velika Britanija ostati članica Europske unije ili ju napustiti. Nakon referenduma Cameron je istupio te predao mjesto Theresi May, što su mnogi shvatili kao napuštanje broda koji tone. Za izlazak iz Europske unije glasalo je 17 milijuna stanovnika, a za ostanak svega oko milijun i pol manje, taj podatak govori zapravo o velikoj podvojenosti mišljenja i osjećaja pripadnosti. Brexit se često veže za torijevce, pripadnike Konzervativne stranke, ali neki od njih smatrali su kako je umjesto Brexita trebalo pokušati razmisliti o uređenju Europske unije kako bi Britancima bila nešto prihvatljivija. Glasački listić sadržavao je na prvi pogled vrlo jednostavno pitanje: ,,Želite li da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji?''. Takvo referendumsko pitanje je, smatraju stručnjaci, vrlo isključivo i opasno. Time se postavljaju brojna pitanja u vezi trgovinskih sporazuma, ali i same Škotske koja je bila za ostanak Britanije u Europskoj uniji. Upravo zbog te kompleksnosti međusobno povezanih utjecaja, takvo referendumsko pitanje bilo je problematično jer nije dalo vremena za razmišljanje. Radilo se istovremeno i o pitanju identiteta stanovnika, kako se oni vide i kome pripadaju.
Velika Britanija ima vrlo razvijen imperijalni duh, takav način razmišljanja može se uočiti i u školama gdje se povijest suvremene Europe ne uči, jezici su slabo zastupljeni, dakle uči se ono što je Britancima bitno, a to očigledno ne uključuje ništa europsko, komentirala je gostujuća predavačica. Svakako treba napomenuti kako mediji, posebice populistički, imaju jako veliku ulogu u kreiranju društvenog mnijenja. Novine poput The Guardian, Times, Daily Mirror, Metro, Daily Mail koristile su često militarističke metafore u opisivanju Brexita, a mišljenje o istome mijenjalo se od novina do novina. Stoga mediji u Velikoj Britaniji mogu biti izuzetno opasni, ukazala je dr. Šolić, jer im ljudi vjeruju, vrlo su agresivni i mogu lako producirati lažne vijesti. Na najvišem sudu u Britaniji povelo se pitanje o ustavnosti referendumskog pitanja, jer su suci smatrali kako bi moglo doći do promjene u rezultatima glasanja i samome ishodu, a od strane medija su prozvani narodnim neprijateljima.
Pojedini mediji manipulirali su izmišljenim brojkama o broju migranata koje će pohrliti na otok ukoliko ne dođe do Brexita, svoti koju Britanija plaća Europskoj uniji za europske projekte, koliko se novaca troši na stanove, osiguranje za migrante, ali i koliko migranata Britanija još može podnijeti. Dakle, stvorila se jedna vrlo negativna slika posebno, kada se govori o useljenicima. Stanovnike Škotske cijela je situacija šokirala, pa se dogodila situacija da su zapravo iz straha glasali za ostanak u Britaniji, a ne svoju nezavisnost. Nakon Brexita, zbog histerije, ali i ksenofobije, oko 22 tisuće europskih državljana napustilo je NHS (National Health Service), što govori i o broju ljudi koji su iselili iz Britanije. Njihov odlazak iz NHS-a svjedoči i da je pandemija u Velikoj Britaniji izvan kontrole, odnosno puno ljudi umire i sustav nema dovoljno ljudskih resursa. Nakon Brexita, uveden je vrlo strogi vizni sistem za migrante koji se temelji isključivo na financijama, mogućnosti zarade i uzdržavanja. Pojavio se svojevrsni 'pandemijski nacionalizam', pa i kod cijepljenja protiv COVIDA dolazi do situacija da pojedinci ne žele primiti cjepivo ako ono isključivo nije englesko (AstraZeneca/Oxford). Takvu situaciju je iskoristila i vlada kako bi promovirala znanstvenu premoć države da se sama, bez pomoći Unije može nositi s izazovima pandemije.
Škotska ima jasnu poruku protiv ksenofobije, i poznato je da većina Škota nije bila za Brexit. Prihvaćaju useljenike, zagovaraju njihovu integraciju i ravnopravnost i po tome se znatno razlikuju od dijela Britanaca. Britanija izlaskom iz Europske unije nažalost više ne sudjeluje u programu Erasmus+. Razlike za studente biti će i u školarinama, jer će studenti koji dolaze iz Europske unije imati jednak status onima iz ostalih zemalja. Ipak, nije sve tako crno, Sveučilište u Glasgowu daje stipendije izvrsnim studentima i ostaje u sistemu programa Erasmus+ još neko vrijeme.
I na ovom gostujućem predavanju saznali smo puno korisnih informacije iz prve ruke, na temelju kojih možemo kreirati vlastito kritičko mišljenje. Studentima je bilo vrlo zanimljivo čuti ponešto o identitetu Britanaca, ali i nekim razlikama između Engleza i Škota. Brexit se tiče i nas samih, akademske zajednice i budućih istraživanja, ali kao i uvijek, znanost će stvoriti mostove i povezati ljude jer ljudska kreativnost i istraživački duh ne poznaju granice!
Primjedbe
Objavi komentar