KULTURNA STRATEGIJA ISTARSKE ŽUPANIJE - KAKO USPJEŠNO UPRAVLJATI KULTUROM U KRIZNIM VREMENIMA

 Autori: Bruna Kurka, Matteo Legović 

Kako uspješno upravljati kulturnim sektorom u kriznim vremenima uz pomoć kulturnih strategija i politika, mogli smo čuti na gostujućem predavanju županijskog pročelnika za kulturu i  zavičajnost Vladimira Torbice, održanog u okviru kolegija Upravljanje kulturnom baštinom i Kulturni identitet Hrvatske, u finalu još jednog semestra obilježenog pandemijom. Koje su  ključne točke nove kulturne strategije, kako se provodi te kako se kulturni sektor prilagodio aktualnoj situaciji, pročitajte u ovotjednom izdanju studentskog bloga.

    Istarska županija jedina je županija u Hrvatskoj koja ima kulturnu strategiju. Nakon prvog razdoblja od 2009. do 2014. godine, aktualni drugi dio strategije obuhvatio je razdoblje od 2014. do kraja 2020. godine. Dokument IKS 3 trenutno je u izradi i trajat će za dulje razdoblje, od 2021. do 2027. godine. Namjera je bila uskladiti se s nacionalnom strategijom, koja je upravo donijeta, i s još jednim ključnim dokumentom - Europskom financijskom perspektivom. Još jedan razlog bio je da se da prilika svima koji se žele kandidirati za europske fondove, ukazao je u uvodnom predstavljanju ključnog strateškog dokumenta istarske kulture pročelnik Torbica. Krajem ove godine bit će finaliziran postupak izrade Istarske kulturne strategije 3, nakon što njen autor (Davor Mišković) koordinira pojedine elemente s Vijećima za kulturu Istarske županije. Istarska županija, naime, temeljem aktualnih propisa, ima sedam Vijeća za kulturu, u kojima su, temeljem javnoga natječaja, izabrani kulturni djelatnici koji s izvrsnim rezultatima u svome području (Vijeća za vizualnu umjetnost, nove medije, baštinu, književnost itd). Pošto je ključna ideja participativno upravljanje kulturom i uključivanje javnosti, u radnim skupinama sudjeluju stručnjaci iz pojedinih kulturnih i umjetničkih područja. U sljedećoj fazi, javnom savjetovanju koje traje trideset dana, mogu se uključiti svi zainteresirani građani i iznijeti svoja razmišljanja. Važna faza je i javna rasprava, za koju je još uvijek upitno hoće li se moći provesti, s obzirom na ograničenja zbog pandemije. Nakon javnog savjetovanja, razmatraju se sve primjedbe i prijedlozi te se novo napisani i revidirani dokument šalje Županijskog skupštini koja će taj dokument usvojiti u trećem tromjesečju 2021. godine. Taj dokument je ključan jer se na temelju njega mogu prijavljivati projekti i programi prilikom prijava za europske fondove.

    Temeljna je ideja Istarske kulturne strategije da treba razvijati zavičajni ili regionalni identitet. Identiteti su višeslojni, izborni, svatko od nas odlučuje što želi biti i pri tome postoje različite razine identiteta (osobni, obiteljski, zavičajni, regionalni, nacionalni, europski, globalni). Kako je naveo gostujući predavač, pošto je procijenjeno da je upravo zavičajni identitet  najugroženiji, stavljen je naglasak na ona događanja koja mogu biti temelj kulturi na temelju valorizacije ključnih elemenata identiteta. Zbog novog načina življenja, zavičajni ili regionalni identitet sve je manje zastupljen (jezici, dijalekti). Ključna ideja pristupa identitetu kroz strategiju je da se identiteti ne suprotstavljaju već se nadopunjuju, identitete promatramo kao mozaik, tako da je čovjek bogatiji što ima više identiteta jer time dobiva više znanja, navika i  tradicija. Dakle, temeljna vizija kulturne strategije je gradnja identiteta na temelju tradicije i baštine, ali tradicije i baštine koja će biti prilagođena današnjem vremenu, osuvremenjena i uz puno poštivanje pojedinačnih i kolektivnih umjetničkih sloboda. 


 Unapređenje rada ustanova u kulturi, prije svega onih čiji je osnivač, jedan je od važnih segmenata kulturne strategije. Županija dva puta godišnje raspisuje javni natječaj, na koji se javljaju svi koji su zainteresirani za provedbu projekata, nakon čega se sastaju kulturna vijeća koja te projekte ocjenjuju i predlažu za financiranje. Druga obveza je osiguranje plaća za zaposlenike u ustanovama. Istarska županija upravlja s četiri ustanove, to su Istarska kulturna agencija, Pomorski i povijesni muzej Istre, Etnografski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre. Među najvećim aktualnim projektima je obnova Povijesnog i pomorskog muzeja Istre kroz ITU mehanizam. U sklopu projekta valorizacije pulskih fortifikacija kroz kulturni turizam Povijesni muzej na Kaštelu bit će liftom o povezan sa tunelima ZeroStrasse, a bogata austrougarska ostavština predstavit će se na inovativan način, kao što smo mogli čuti i i na terenskoj nastavi u proteklom semestru. Drugi bitan projekt je realizacija novog stalnog postava u Etnografskome muzeju Istre u Pazinu, koji će predstaviti transnacionalne sastavnice kulturne povijesti Istre, kroz ključne likove. Tako će se pričati priča o ribaru iz Fažane (pomoću multimedije), priča o djetetu iz Motovuna, priča o ezulima koji  su nakon Drugog svjetskog rata napustili Istru te još brojne druge zanimljivosti, o čemu su nam govorili i kustosi Etnografskog muzeja u sklopu serije gostujućih predavanja. Treća važna investicija je vezana je za obnovu zgrade Muzeja suvremene umjetnosti, obnova kata za stalnu umjetničku postavu i depoa za sve umjetničke radove.

   Jedan od segmenata Strategije je i unapređenje nakladničke djelatnosti. Dugoročni projekti uključuju umjetničko blago Istarske crkve, tiskane su prve dvije knjige o kiparstvu u Istri, a u izradi je i treća knjiga o slikarstvu, freskama u Istri, koja bi trebala biti izdana tokom ove godine. Projekt 'Istra kroz stoljeća' obuhvaća čak 80 knjiga. Novi projekt pokrenut 2020. godine je Istarski bibliografski leksikon, koji će kao i ostale knjige biti dvojezičan (hrvatsko-talijanski). Leksikon bi trebao sakupiti biografije svih poznatih Istrijana, a vodi ga profesor Robert Matijašić sa Filozofskog fakulteta pulskog Sveučilišta. Sljedeći višegodišnji projekt su vizitacije biskupa Valijera i opis Istre u srednjem vijeku. U sklopu projekta tiskanja statuta istarskih  gradova, do sada su tiskani statuti Dvigrada, Vodnjana, Novigrada, Umaga, Buzeta i za godinu dana se sprema tisak Statut grada Buja. 

    U sklopu programa izgradnje kulturne infrastrukture i u cilju razvitka manjih gradova koji tako postaju središte istraživanja do sada je realiziran projekt Kuća fresaka u Draguću, čiji je cilj valorizirati sve freske, od restauracije do objavljivanja u publikacijama u sklopu znanstvenog istraživanja za područje županije. Krajnji cilj je uvrštenje svih fresaka (u Istri ih ima preko 100) na UNESCO-ovu listu zaštićene materijalne baštine. Sljedeći projekt je Hiža od besid (Kuća za pisce) gdje pisci više puta godišnje dolaze i borave te pišu o Istri. Mediteranski plesni centar u Savičenti još je jedan projekt, u sklopu kojega se tokom cijele održavaju plesne radionice i plesne premijere. U Centru za nematerijalnu kulturu u Pićnu  istražuju se i dokumentiraju jezik, govori, dijalekti, ali i tradicijske priče o štrigama i štrigunima. Projekt koji se trenutno realizira je Kuća kaštela u Momjanu, koja je zamišljena kao mjesto gdje će gostujući znanstvenici pisati o istarskim kaštelima, ali će istovoremeno biti i posjetiteljski centar i umrežiti će sve kaštele. Uz Kuću kaštela vrednovat će se i Momjanski muškat i voda kao dodana vrijednost. 


    U sklopu segmenta učinkovitog upravljanja kulturnom infrastrukturom stvorena je kino-mreža i provodi se digitalizacija kina. Podržan je i kulturni amaterizam, što znači da se smotre folklora i tradicijskih plesova financiraju od strane Županije. Trenutno je u planu potpisivanje ugovora sa Mediteranskim kiparskim simpozijem u Labinu, po sličnom principu kao i sa Sajmom knjige u Istri. Županija podržava i obilježavanje važnih obljetnica, ove godine to je svakako 100 godina Labinske Republike, gdje Županija financijski pomaže u organiziranju i realizaciji. Bitna je i podrška filmskoj produkciji Istre, pa trenutno redovno izlazi članak na dvije stranice u prilogu Glasa Istre ArtIstra, vrši se mapiranje te logistička podrška filmskoj produkciji kod snimanja filmova u Istri (od smještaja, hrane, pića do povezivanja s gradom i lokalnom zajednicom).
     Važno je i koordinirati financijska ulaganja različitih razina vlasti, odnosno nastojati što jednostavnije povući sredstva iz Europe, Ministarstva kulture za realiziranje projekata, ukazao je pročelnik Torbica. Od sredstava Hrvatskog restauratorskog zavoda realizirani su brojni projekti i na tome se najviše i radi, jer su pri realizaciji projekata financijska sredstva ipak ključna. Radi se i na jačanju interesa za kulturnu baštinu i suvremenu umjetničku produkciju, a provode se i istraživanja o kulturnim navikama građana Istre

     Županija također podržava medijske projekte u kulturi, poput portala KulturIstra, novinskog priloga ArtIstra, emisije na Radio Istri. Istarske novine Glas Istre imaju jednu od najopsežnijih rubrika vezanih uz kulturu u Hrvatskoj, što je u skladu s aktualnim kulturnim strategijama i politikama. U izradi treće kulturne strategije biti će naglašeni i neki drugi pravci; baština, kulturna infrastruktura, produkcija, mediji i posebna podstrategija posvećena mladima.     

     Predstavljene su i aktivnosti u cilju spašavanja kulture u izazovnoj 2020. godini. Upravo izvedbene umjetnosti, film, kazalište, glazba i koncerti, najviše su stradali tokom pandemije. Kultura je taktilna, treba ju osjetiti, mora postojati socijalni i društveni kontakt kako bi se mogla konzumirati u svom punom opsegu, stoga je pandemija nažalost znatno reducirala sudjelovanje u kulturnim sadržajima. Cilj je ipak bio sačuvati kontinuitet događanja, željelo se realizirati planirane dugoročne projekte, kako bi se pokazalo da je kultura područje spremno suočiti se sa izazovima. Uspjelo se realizirati oko 95% događanja, no, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, nažalost nije bilo moguće održati Sajam knjige u Istri. 


     Ipak, propušteno će se nadoknaditi, tako da je moguće da ćemo ove godine imati čak dva Sajma knjige, jedan u proljeće i drugi najesen ove godine! Uspjele su se osigurati plaće za djelatnike Etnografskoga muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja te Istarske kulturne agencije. Udrugama su se sačuvala sredstva, zbog nemogućnosti provođenja aktivnosti. Nastavljena je obnova kulturne baštine, čime se raznim obrtima osigurao posao te se promovirala digitalizacija, stvoren je fond za potpore udrugama, fond za samostalne umjetnike i neprofesionalce u kulturi, uz pomoć Ministarstva kulture.


     Na kraju ovog vrlo zanimljivog predavanja, studenti su imali brojna pitanja za pročelnika Torbicu, od financiranja infrastrukturnih projekata revitalizacije starogradskih jezgri kroz europske fondove, funkcioniranja Istarskog narodnog kazališta i pojedinih muzeja, kulturnih statistika i UNESCO-ve baštine u Istri, inicijativa samih studenata, provođenja natječaja i budućnosti zapošljavanja studenata u sektoru kulture. Naš gost na sve je imao spreman odgovor, a mi se nadamo da će i neki od naših studenata u budućnosti raditi na poticanju, promociji i razvijanju kulture u Istri, ali i šire. 

Primjedbe

Popularni postovi