PREDSTAVLJANJE PROJEKTA THE EUROPEAN SPA

 AUTORI: Bruna Kurka, Matteo Legović 

 Valorizacija zajedničke europske baštine povijesnih turističkih destinacija i promišljanje održivih modela razvoja zdravstvenog i wellness turizma temeljenih na bogatoj turističkoj tradiciji bile su glavne teme online-panela „European Spas in Times of Pandemics“, održanog na Sveučilištu Jurja Dobrile u okviru HERA projekta The European Spa. Kroz izlaganja stručnjakinja uključenih na projekt: dr. Henrike Schmidt (Freie Universität Berlin), dr. Astrid Köhler (Queen Mary University of London) i Anne Cabanel (Sveučilište u Amsterdamu), studenti Interdisciplinarnog studija Kultura i turizam upoznali su se s povijesnom i suvremenom perspektivom istraživanja europske turističke baštine, ali i aktualnim aktivnostima projekta na kojem konzorcij desetak uglednih europskih sveučilišta, muzeja i arhiva (sveučilišta u Amsterdamu, Berlinu, Londonu i Lundu te pulsko Sveučilište, EHTTA – Europska udruga povijesnih spa destinacija, muzeji u Sopotu i Baden-Badenu te Hrvatski muzej turizma), promišlja povijesnu ulogu i mogućnosti revitalizacije povijesnih spa destinacija kroz programe prevencije i rehabilitacije u suvremenom zdravstvenom i wellness turizmu. Tijekom ovog semestra studenti Kulture i turizma u okviru nekoliko kolegija baviti će se povijesnim termalnim i klimatskim lječilištima u Hrvatskoj te istražiti njihov kulturno-povijesni značaj u europskom kontekstu.

    Unutar financijske inicijative Europske Unije HERA-e (Humanities in the European Research Area) posvećene temi Javni prostori: kultura i integracija u Europi, projekt The European Spa (2019-2022) nastoji preispitati povijesne lječilišne destinacije kao ključni koncept i objekt europske rasprave. Članovi konzorcija istražuju kako su se europske spa destinacije s karakterističnim institucijama, infrastrukturom i međunarodnom kozmopolitskom klijentelom razvile u transnacionalni javni prostor i funkcionirale kao pozornica za pregovaranje o političkim, društvenim i kulturnim pitanjima od europskog značaja. Projekt se bavi transnacionalnom spa kulturom na raskršću arhitekture i politike, prirode i kulture, medicine i dokolice, a glavni cilj je promisliti povijesne spa destinacije kao mjesta kreiranja europskog identiteta i baštine, kroz istraživanje ključnih koncepata i perioda, historiografskih, književnih i umjetničkih reprezentacija, u komparativnoj, transnacionalnoj i europskoj perspektivi. Projekt zavšava u lipnju 2022. velikom konferencijom u Puli i na Brijunima.    

   Dr. Astrid Köhler uvodno je predstavila projekt i aktualne aktivnosti, osvrnuvši se na dostupnu literaturu o povijesnim lječilištima. Iako monografija s regionalnom ili nacionalnom perspektivom ima napretek, vrlo malo izvora bavi se transnacionalnim aspektom ove zajedničke baštine, mada je većina europskih lječilišta internacionalnog karaktera. To se odnosi na arhitekturu, aktivnosti, infrastrukturu i klijentelu europske transnacionalne mreže spa destinacija. Fokus istraživanja nije samo na određenim periodima razvoja i rada lječilišta već na dugom trajanju i analizi uspona i padova koncepta povijesnih lječilišta. Uz povijesni, vrlo je važan i aktualni kontekst: europska povijesna lječilišta će uslijed pandemije morati pronaći nove načine rada, a kako bi se dobile ideje i odgovori na pitanja istraženo je kako su se kroz povijest nosila s novim bolestima i pandemijama, tijekom kojih su služili kao centri za prevenciju i rehabilitaciju.  

    Istraživačica Anna Canabel predstavila je povijesni aspekt razvoja europskih lječilišta, koja su se često zbog razvoja novih bolesti i pandemija nalazila u nezavidnom položaju. Tako se kroz povijest razvila i malarija, bolest koja je harala i Brijunima (gdje je uspješno iskorijenjena upravo zahvaljujući naporima dr. Roberta Kocha i njegova tima), tuberkuloza i španjolska gripa. U lječilištima su se često koristili pojmovi koje danas svakodnevno čujemo: izolacija, fizička udaljenost, karantena, cijepljenje... 

    Analizirajući aktualni pandemijski kontekst, dr. Henrike Schmidt istaknula je kako su se pojedina lječilišta u prvome valu pandemije 2020. godine specijalizirala za oporavak covid pacijenata, neke povijesne spa destinacije bile su na rubu bankrota zbog financijskih problema, a neke su se uspješno brendirale kao postCovid destinacije usmjerene na rehabilitaciju i oporavak. Iz istraživanja različitih pristupa liječenju tijekom pandemije, došlo se do zaključka kako će se i sama arhitektura lječilišta promijeniti, kako bi se mogle zadovoljiti preporučene mjere poput socijalne distance. Spomenuti talijanski arhitekt Matteo Thun predvodnik je tzv. botaničke arhitekture koja naglašava važnost prirodnih lječilišnih faktora i blagodati vode u lječilištima. U cjelokupnom brendiranju lječilišta došlo je do tzv. re-medikalizacije, želje da se percipiraju ne samo kao mjesto uživanja i odmora, već na prvome mjestu kao centri zdravlja i oporavka. 

    Jedna od aktivnosti projekta također je i književnost, odnosno publicističke, umjetničke i filmske reprezentacije povijesnih spa destinacija te praćenje itinerera autora knjiga poput Thomasa Manna, Der Zauberberg (1924.), Dama s psetancem Antona Čehova (1899.). Spomenuti roman Thomasa Manna prikazuje europsko društvo koje se skriva od političke katastrofe u izolaciji planinskog odmarališta. Dakle, literatura nam govori ujedno i o važnosti lječilišta kao transnacionalnog javnog prostora, prate se književne rasprave o europskom društvu i identitetu povezane i uspostavljene upravo u lječilištima širom kontinenta, uključujući i one izmišljene tekstove koji također govore o lječilišnim gradovima u lokalnom, nacionalnom i europskom kontekstu u kojemu su nastali. Praćenje transnacionalnih književnih itinerera spa pisaca izrazito je važno i za shvaćanje intertekstualne veze između različitih nacionalnih lječilišta i kulturnih tradicija. Osim spomenutih, postoje još brojne zanimljive priče i romani čija je radnja smještena u europska povijesna lječilišta: roman Oproštajni valcer (1971.) Milana Kundere ili poznati roman Dostojevskog Kockar (1866.). Dubravka Ugrešić u svom romanu Baba Jaga je snijela jaje (2008.) izaziva pretežito muški udio romana i djela o lječilištima i iznosi ženski (feministički) pogled na svakodnevicu boravka u lječilištu. Naši kolege, studenti Sveučilišta u Berlinu, posjetili su veliki broj spa destinacija koje su opisane u književnim itinerarima europskih pisaca, na kraju čega su ih ilustrirali. Usprkos pandemiji, uspjelo im je pripremiti izložbu studentskih ilustracija, koja je bila odlično posjećena. 

    Osim izložbe, kreiran je i podcast u kojem su čitani ulomci romana i priča vezanih uz povijesne spa destinacije. Komunikacija s javnosti odvija se i putem Instagrama  i Facebooka gdje se mogu pronaći brojne zanimljive ilustracije i fotografije lječilišnih destinacija u cijeloj Europi, ali i zanimljive informacije. Kolege iz Muzeja turizma u Opatiji, koji je, kao i Sveučilište u Puli projektni partner, pomoći će nam u istraživanju hrvatskih povijesnih lječilišnih destinacija i kreiranju online izložbe. Svakako se veselimo velikoj završnoj konferenciji u Puli i na Brijunima i nadamo se da će epidemiološka situacija dozvoliti da i studenti sudjeluju na njoj. Nadamo se i sudjelovanju na još puno ovakvih transnacionalnih projekata koji su iznimno važni za kreiranje i očuvanje europskoga identiteta. 

Pogledajte i galeriju fotografija s gostujućeg predavanja: https://photos.app.goo.gl/3BUzfv6WT811d8EE8