STUDENTI KULTURE I TURIZMA SUDJELOVALI NA PANELU O RAZVOJNIM POTENCIJALIMA NP BRIJUNI KAO DESTINACIJE TURIZMA POSEBNIH INTERESA
Autori: Bruna Kurka, Matteo Legović
Pogledajte galeriju fotografija s dvosatnog panela:
Početak semestra na Interdisciplinarnom studiju Kultura i turizam obilježio je zanimljiv panel u kojem su gostujuće predavačice iz NP Brijuni sa studentima Kulture i turizma prodiskutirale aktualne globalne trendove i izazove, ali i prilike za razvoj inovativnih oblika održivog turizma posebnih interesa koji se temelje na bogatoj turističkoj tradiciji ovog jedinstvenog otočja. Kako je uvodno naglasila nositeljica kolegija Posebni oblici turizma, doc. dr. sc. Nataša Urošević, Brijuni su funkciju aristokratske dokolice imali još u rimsko doba, na počecima razvoja modernog turizma uspješno su se pozicionirali kao atraktivna klimatska lječilišna destinacija, između dva svjetska rata kao elitna destinacija sporta i zabave, nakon Drugog svjetskog rata postaju predsjednička rezidencija i stjecište važnih političkih događanja, a od 1983. nacionalni park. Šest gošći, stručnjakinja za pojedine segmente ponude predstavilo je zainteresiranim studentima Brijune kao destinaciju posebnih oblika turizma: od izletničkih programa, preko kulturnog turizma i arheoloških tura, uključenih i u kulturne rute Vijeća Europe (poput Rute rimskih careva), bogate ponude nautičkog, sportskog, rekreativnog i wellness turizma, do ekoturizma i edukativnih programa za djecu i mlade, kongresnog, manifestacijskog i znanstvenog turizma. Veliki tim uspješnih žena iz Nacionalnog parka Brijuni, koje intenzivno rade na projektima i osmišljavanju inovativnih proizvoda čine: bivša studentica Kulture i turizma Marija Štoković, Lena Puhar O'Grady, Alena Sprčić, Aida Šehić, Lenka Vidas i Maša Mihelić.
Izletnički turizam
Uvodno izlaganje održala je Marija Štoković, magistra Kulture i turizma, na temu izletničkog turizma u NP Brijuni. Kao voditeljica izletničkog turizma na Brijunima, Marija je analizirala trendove u izletničkom turizmu i usporedila podatke o dolascima u protekloj godini s prethodnim razdobljem: nakon 'rekordne' 2019. u kojoj je Brijune posjetilo 182.000 izletnika, zbog pandemije, lani je broj posjeta pao na svega 40% (74.135 gostiju). Ipak, iskusni stručnjaci u nacionalnom parku brzo su se prilagodili novonastaloj situaciji i, uz strogo poštivanje protupandemijskih mjera, razvili cijeli niz inovativnih programa namijenjenih specijaliziranim tržišnim segmentima: od rekreacijskih vikend paketa nordijskog hodanja i golfa, do šišmišarija za najmlađe i maštovitih interpretacijskih šetnji Kupelwieserovim tragom iz zlatnog doba Brijuna. Pošto su provedena istraživanja pokazala da su ključni motivi posjeta nacionalnom parku kontakt s prirodom i opuštanje u pitoresknom krajoliku, upoznavanje kulturne baštine i povijesti otočja te aktivni odmor i užitak u bijegu od svakodnevice, tome je prilagođena i redovna ponuda i posebni akcijski paketi. Ukazala je da se vodi briga da velik broj turista ne izaziva zasićenost u zaštićenom području (kao u slučaju Plitvičkih jezera), već se brojem posjetitelja upravlja održivo. Kako bi se osigurao održiv razvoj turizma, trebalo je prilagoditi razvojne strategije i način upravljanja. Aktualna strategija se temelji na ravnoteži razvoja hotelijersko-turističkoga sektora i očuvanja prirodne i kulturne baštine otoka. Upravo se radi na strategiji upravljanja posjetiteljima u okviru projekta Novo ruho Brijuna. Kao novitet uveden je Brijuni Pocket Guide uz kojega gosti mogu boraviti na otoku tokom cijelog dana, a aplikacija im omogućava lakše snalaženje, informacije i kreiranje vlastite rute. Tržište izletničkog turizma orijentirano je na individualne posjetitelje, odnosno obitelji s djecom koje dolaze tokom cijele godine, grupe u pred i post sezoni, hotelske goste, nautičare te tržište kongresa. Uz spomenutu aplikaciju od 2022. planira se i uvođenje hop on-hop off vlaka. Od 2019. postoji i opcija kupnje karata putem web shopa koja se pokazala uspješnom posebno tijekom pandemije. Potrebno je istaknuti kako glavninu izletničkih turista čini upravo domaće stanovništvo.
Kulturni i arheološki turizam
Izlaganje na temu kulturnog i arheološkog turizma održala je Lena Puhar O'Grady, arheologinja i povjesničarka umjetnosti, koja kao muzejski pedagog radi na zaštiti kulturnih dobara i osmišljavanju edukativnih programa i kulturnih ruta. Kao turu posebnih interesa Lena navodi arheološku turu Biseri arheologije koja čini redovnu ponudu već 10 godina. Posjetitelji rute su uglavnom manje grupe, uglavnom imućniji stranci koji se posebno zanimaju za arheologiju. Turu vode stručni arheolozi pa tako i sama Lena, a to je posebno važno budući da turisti često imaju dobro predznanje i vrlo detaljna pitanja. Arheološka tura obuhvaća četiri najvažnija lokaliteta, a to su: bizantski kastrum, crkva sv. Marije, kompleks rimske vile u uvali Verige i brončanodobna gradina. Ture se najčešće izvode pomoću bicikli i autića zbog mobilnosti, a uključuju i hodanje te zahtijevaju bazičnu fizičku spremu, dobru obuću i puno vode! Vođenje završava kraj crkve sv. Germana u kojoj se nalazi originalni mozaik iz rustikalne rimske vile u uvali Verige. Lena je s kolegicom Alenom sudjelovala u edukaciji i tečaju za edukacijskog vodiča u organizaciji udruge Interpret Europe. Jedan od zadataka u sklopu edukacije bio je osmišljavanje inovativnog interpretacijskog proizvoda i tako je nastala intepretacijska šetnja Paul Kupelwieser i zlatno doba Brijuna koja je bila ponuđena gostima kao dodana vrijednost. Šetnja sadrži šest glavnih lokaliteta; Brijunsku baru, Čufarov kamenolom, Kuću za brodice i hotelski kompleks, vidikovac na Javorniku, Kupelwieserov mir, skulpture Red i Cartias. Svaki od ovih lokaliteta priča priču o Kupelwieserovim vizijama, teškim početcima na otoku i malariji, razvojnim projektima i inovacijama.
Alena Sprčić radi u Nacionalnome parku kao biolog i na edukaciji s djecom, a povremeno vodi i stručne ture vezane uz prirodnu baštinu. Edukacijski programi dostupni su tokom cijele godine tako da prate školski kurikulum. Otočna dukatorica smatra kako je najvažniji cilj, osim očuvanja prirodne i kulturne baštine, svo znanje prenijeti i na mlađe generacije koji će biti i svojevrsni baštinici Parka. Program Biljni svijet Sredozemlja obrađuje floru ne samo Parka već i Mediterana. Na Velikom Brijunu je bogata flora koja je karakteristična za naše krajeve, ali tu su i egzotične biljke unesene iz inozemstva. U okviru programa Morska obala djeca proučavaju na koji se način biljni i vodeni svijet prilagođavaju novim klimatskim uvjetima. Tragovima dinosaura najpopularniji je program zbog svoje atraktivnosti, a upravo su u Parku pronađene stope dinosaura prije 126 milijuna godina. Od 2018. godine započeta je ljetna škola Mali čuvari Brijuna koja traje pet dana tijekom srpnja i kolovoza i koju pohađaju lokalni mališani. Na Brijunima se obilježavaju i važni datumi poput Dana šuma i voda, Dan planeta zemlje i njihova svrha je otvoriti se široj zajednici.
Sportski i rekreativni turizam
Aida Šehić voditeljica je Odsjeka za sport i rekreaciju Nacionalnog parka i predstavila je sportski i rekreativni turizam na Brijunima. Od sportsko-rekreativnih usluga se na Brijunima mogu pronaći ekološki prihvatljiva vozila za kretanje, poput bickala i električnih romobila i skutera. U ponudi je i najam sportsko-rekreativne opreme poput palica za golf, rekvizita za tenis, SUP daske za veslanje, opreme za ronjenje, rekvizita za stolni tenis. Moguće je iznajmiti sportsko-rekreativne terene poput golf i tenis terena, scuba diving, team building terena. Posebna atrakcija je podvodna poučna staza - snorkeling tura, kajak tura, nordijsko hodanje, team building programi te golf turniri. Sportski i reakretivni turizam u naglom je porastu posebice u vrijeme pandemije, a ponuda otočja izvrsna je za ljubitelje sporta i što je najvažnije s lakoćom se postiže sigurnosni razmak između gostiju.
Europski projekti - Novo ruho Brijuna
Slavna turistička tradicija, jedinstvena kulturna baština i prekrasna priroda, bogata ponuda sportskih i rekreativnih sadržaja ali i poznate manifestacije, poput ljetne otočne umjetničke kolonije teatra Ulysses, koji je lani obilježio 20 godina rada (i čije je predstave i koncerte pogledalo čak 190.000 posjetitelja!) ključne su sastavnice formule uspjeha i za budućnost. Ipak, preduvjet za održivi razvoj su daljnja ulaganja u infrastrukturu, smještajne kapacitete, interpretacijske sadržaje i revitalizaciju baštine, što se realizira kroz europske projekte. Maša Mihelić, stručnjakinja za europske projekte, predstavila je aktivnosti u okviru projekta „Novo ruho Brijuna“ koje, uz nabavu novih eko-brodica i vlakića te interpretacijske sadržaje, uključuju i uređenje budućeg znanstveno-istraživačkog centra na Malom Brijunu. Naše gošće sa studentima su prokomentirale moguće namjene revitalizirane povijesne arhitekture u nacionalnom parku: od vile Kupelwieser u kojoj se planira uređenje novog interpretacijskog centra do robinzonskih eko-smještajnih jedinica na Sv. Jerolimu i rekonstrukcije zgrade zimskog bazena s grijanom morskom vodom, jednog od prvih wellness centara u ovom dijelu Europe. Studenti će sa istraživanjima brijunske turističke baštine i razvojnih potencijala nastaviti kroz cijeli semestar, a rezultati će biti predstavljeni, ukoliko to prilike dozvole, već ovog ljeta na Brijunima.
Primjedbe
Objavi komentar