100 GODINA LABINSKE REPUBLIKE

AUTORI: Tajana Franković, Andrea Ljubić, Andrea Rota, Martina Težak i Zoran Karlić

    Labin se od prapovijesnih vremena spominje u drevnim zapisima, nazivima Aluon, Alvona, Alvum, Alouon, Albunah, Albunon, Castron Albonos ili Albona. Nazivi su to romanskog, keltskog i arapskog jezika za gradić smješten na istočnoj obali Istre. Labin se nalazi na 45° sjeverne geografske širine, 320 metara nad morem i 2700 metara zračne linije udaljen od uvale Rapca. Labin s okolicom poznat je i pod nazivom Labinština (Labinšćina), a nastanjen je na malom poluotoku.

    Posebnost Labina i Labinštine očituje se u višestoljetnoj industriji eksploatacije kamenog ugljena, dugoj čak šesto godina. Počeci rudarenja sežu u daleku 1420. u vrijeme mletačke vlasti, kada se ugljen koristio kao mazivno sredstvo za podmazivanje čamaca. Tijekom stoljeća, unaprijeđena je infrastruktura i pojavila se veća potreba za tim energentom. Ugljen se organizirano eksploatirao do zatvaranja posljednjeg istarskog ugljenokopa u selu Tupljak, 1999. Rudarski posao bio je dugi niz godina jedina djelatnost u kojoj su lokalni mještani mogli privređivati, a zbog neimaštine i oskudna života, mnogi su stanovnici Labinštine napustili poljoprivredne djelatnosti i zaposlili se na teškim rudarskim poslovima. Zbog sve veće potrebe za eksploatacijom ugljena, uslijed industrijske revolucije i općeg napretka, sve se manje brige vodilo o održavanju infrastrukture rudnika i jedino je mjerilo postala kvantiteta izvađenog energenta. U tim je uvjetima često dolazilo do velikih stradavanja rudara, nebrige za radnike i rad u otežanim i često nemogućim radnim uvjetima. Rudari su bili iskorištavani i potplaćeni. Takvo je stanje, u vrijeme fašističke vlasti u Istri, dovelo do prve organizirane antifašističke pobune, koja je trajala je 37 dana, od 2. ožujka do 8. travnja 1921. Rudari Vineža su stupili u štrajk 2. ožujka 1921. godine, a ubrzo su se priključili i ostali pogoni. Smatrali su, kako su im prava ugrožena, kao i njihovi interesi. Naoružani rudari organizirali su takozvane „crvene straže“ te minirali rudarska okna i prilaze rudniku. Višenacionalnog sastava, uglavnom vrlo složni, rudare je oružano predvodio Francesco Da Gioz, porijeklom iz pokrajine Belluno. Postepeno su rudari pred upravu postavljali ekonomska pitanja i tražili vraćanje istih slobodnih dana kao u vrijeme Austrije. Uprava nije željela pregovarati dok je ugljenokop pod okupacijom. Rudari samostalno pokreću proizvodnju 21. ožujka. Vojno-policijskom akcijom prisilno je ugušen štrajk 8. travnja. Posljedice su troje smrtno stradalih te četrdesetak rudara sudski procesuiranih za nastalu odgovornost, koji su u konačnici oslobođeni. Po nekim autorima ovaj je događaj jedna od najznačajnijih pobuna, i kao takva snažno je utkana u kolektivnu memoriju, ne samo Labinštine, već i šire radničko rudarske zajednice.

Danas je Labinska republika s ponosom slavi kao hrabri događaj potlačenih rudara, koji su se zajedničkim snagama suprotstavili jakoj fašističkoj vlasti. Povodom obilježavanja stote godišnjice Labinskih rudara, Labinština je ujedinjeno i dostojanstveno obilježila ovu veliku obljetnicu. Labinska republika obilježena je kroz različite inicijative:

    Uređena je Krvova placa na Vinežu, mjesto koje je vilo svjedokom nemilih događaja davne 1921. Kraj šohta postavljena je spomen ploča od cortena, a na ploči stoje emotivno snažni natpisi „Krvova placa“ i „Da se svojni ne zobi“. Cijeli je trg dobio i odgovarajuću ambijentalnu javnu rasvjetu.

    U subotu 28. veljače u večernjim satima je u Labinu aktivirana većina instalacija povodom obilježavanja jubileja 100. obljetnice Labinske republike koje će biti postavljene sve do 8. travnja, odnosno kroz cijelo razdoblje 37-dnevnog obilježavanja jubileja.

    1. ožujka je na Prvom programu HRT-a premijerno pušten dokumentarni film Labinska republika. Dokumentarni film otkriva temelje i odjek glasovitog ustanka labinskih rudara iz 1921. godine, koji se smatra jednim od prvih organiziranih antifašističkih otpora u svijetu. Lokalna filmska ekipa, sastavljena od potomaka rudara i sudionika Labinske republike, istražila je socijalni kontekst i ideološku konotaciju koju je povijesni događaj kroz jedno stoljeće poprimio. Bunt rudara postao je dio identiteta grada Labina te inspirirao niz kulturnih i umjetničkih inicijativa koje i danas ponosno šire glas o labinskom ustanku iz 1921. Iza mitološke slike i političke ideologije dugo vremena ostale su skrivene vrijednosti Labinske republike koje i danas mogu biti uzor u borbi za bolji i pravedniji svijet: multikulturalnost, jedinstvo i hrabrost.

    Dana 2. ožujka započela je svečano obilježavanje polaganjem cvijeća na gradskom groblju, Aleji velikana i Štrmcu, a nastavljena je na obnovljenoj Krvovoj placi. Uslijedila je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Labina, nakon čega su se uslijedila prigodna obraćanja visokih uzvanika. Labin je toga dana posjetio i predsjednik Republike Hrvatske koji je posebno istaknuo:

    „Pamtim rane devedesete kad je ovaj dio bio lijep, naročito gornji grad, ali izmučen i siv grad, loših fasada i propale industrije. Danas je to europski grad u onom najboljem smislu te riječi. To je vladavina prava, otvoreno, zrelo i zdravo društvo. To je ona zdrava skepsa i otvorenost prema svima. To je potreba da se o stvarima razgovara, da se ljudska prava i prava manjina ne uzimaju zdravo za gotovo nego da se stalno preispituje. Dragi prijatelji, dragi domaćini čestitam vam današnji rudarski dan i 100. obljetnicu Labinske republike. SRETNO!“

    U predvečerje je održana audiovizualna svečanost i paljenja osvjetljenja na Šohtu, i 3D animacija kule na Trgu labinskih rudara uz posebno za ovu priliku animiranu priču o potlačenim labinskim rudarima koji su zajedništvom i borbom ostvarili svoja prava i slobodu. Cijela je Labinština ovih dana emotivno i s ponosom proživjela obilježavanje Labinske republike, a mnogi su Labinjani sjetili svojih stradalih.

    Od početka ožujka, u labinskim je trgovinama puštena posebna ponuda prigodnih artikala povodom obilježavanja velikog obileja. Diljem škola i vrtića održani su prigodni programi s ciljem osvještavanja mališana o slavnoj prošlosti Labinštine.

Od petka, 05. ožujka 2021. u Gradskoj galeriji Labin prikazana je izložba pod nazivom „100 X 100 SRETNO!“ Na izložbi se predstavilo 41 umjetnika uz njihov umjetnički i angažirani odgovor na rudarsku prošlost Labinštine. U formatu 100X100 nastala je respektabilna zbirka umjetnina darovana Gradu Labinu.

Potaknulo se građane na posudbu vrijednih predmeta (satova, lampi) s ciljem postavljanja eksponata na gradskom markatu u obliku izložbe „Kovarski sanji i penšjeri“

    U subotu 13. ožujka održan je Online koncert labinske nezavisne glazbene scene.

U sklopu projekta MINE TOUR izrađena je zanimljiva storytelling mapa s dva itinerara, jedan u Labinu i drugi u Litiji, a onaj u Labinu uključivat će razgledavanje nadzemnih dijelova rudničke infrastrukture, kroz storytelling turu, ali i uz pomoć navedene storytelling mape. Mapa je prati storytelling turu gdje je za svaku točku napisan kratki opis, na jednostavan i zanimljiv način, prepričavajući neku anegdotu ili povijesni događaj.

Povodom 100. obljetnice LAG "Istočna Istra" proizvođačima poljoprivrednih proizvoda Labinštine poklanjala je naljepnice s ciljem uključivanja lokalnih proizvođača i OPG-ova u obilježavanje jubileja. Na taj način željelo se dodatno promicati važnost rudarstva za ovo područje te prepoznatljivost područja istočne Istre kroz domaće lokalne proizvode.

U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Labina, Radio Labinom i Foto studiom Festival, organiziran je izbor najljepše, najoriginalnije i najkreativnije fotografije Labina, posebno uređenog u obljetnici. Organizirane su i brojne druge manifestacije koje slave ovu veliku obljetnicu, a Labin će i dalje raditi na prepoznatljivosti iste kroz različite inicijative. Zasigurno, svi koji su na bilo koji način povezani s rudarskom ostavštinom, dobro znaju koliko je to bio naporan i težak posao i danas bi, nakon ovog dostojnog obilježavanja s ponosom rekli „KOVA JE NASA“.

Sretno!