VRSAR KAO DESTINACIJA TURIZMA POSEBNIH INTERESA - PROJEKT ARCHEOCULTOUR

 AUTORI: Matteo Legović, Bruna Kurka 

    U ponedjeljak, 26. travnja, studenti preddiplomskog i diplomskog interdisciplinarnog studija Kultura i turizam prisustvovali su panel raspravi na temu Vrsar kao destinacija turizma posebnih interesa - Projekt ArcheoCulTour, na kojem su predstavnici partnerskih institucija na projektu ArchaeoCultour prezentirali rezultate trogodišnjih projektnih istraživanja i predstavili Vrsar kao destinaciju turizma posebnih interesa. Gostujući predavači bili su arheologinja dr.sc. Katarina Gerometta iz Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, predstavnice Turističke zajednice Općine Vrsar Natalija Vugrinec i Tea Štifanić, izv. prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac i doc. dr. sc. Nataša Urošević s našeg Sveučilišta te Sandra Bravar, predstavnica Maistre.

Arheološki krajolik Općine Vrsar

    Projekt ArcheoCulTour - Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar 2018.-2021, nadovezuje se na prethodni projekt Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih gradina u Istri 2014.-2018. Glavni cilj aktualnog projekta je valorizacija arheološke baštine u svrhu razvoja održivog kulturnog turizma. Arheologinja Katarina Gerometta, predstavnica Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, koji je nositelj projekta ArcheoCulTour, javila se s terena u Vrsaru, gdje su u toku intenzivna arheološka iskapanja, u kojima sudjeluju i studenti Arheologije, predstavivši dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja na području Općine Vrsar. Navela je kako su tek 2014. godine započeta sustavna istraživanja arheoloških lokaliteta u Vrsaru, koji su dotad bili gotovo neistraženi i nepoznati.

     Sondiranjem i sustavnim površinskim pregledom, na području Općine Vrsar pronađeni su brončanodobni arheološki nalazi, koji uključuju gradinska naselja i tumule te antičke arheološke lokalitete, odnosno rimske rustikalne vile. Predavačica je predstavila pet ključnih i najvažnijih lokaliteta odabranih za prezentaciju: kompleks rimske rustikalne vile Monte Ricco, antički kamenolom Biškupovi vrhi, gradinsko naselje Mukaba, samostan Sv. Mihovila u Kloštru te tumul Milovići. Navedeni lokaliteti planiraju se povezati kulturnim itinererom te primjenom inovativnih modela valorizacije arheološke baštine i razvojem arheoloških parkova, predstaviti široj javnosti. 

Vrsar kao destinacija turizma posebnih interesa

    Direktorica Turističke zajednice Općine Vrsar Natalija Vugrinec i stručnjakinja za EU projekte Tea Štifanić, predstavile su razvoj Općine Vrsar kao destinacije turizma posebnih interesa. Gostujuće predavačice uvodno su navele ključne turističke pokazatelje na području Turističke zajednice Općine Vrsar s posebnim naglaskom na prošlogodišnje rezultate. Glavna emitivna tržišta Turističkoj zajednici Općine Vrsar i dalje su Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija, najveći rezultat ostvarile su kuće za odmor i kampovi, a prosječna duljina boravka bila je 7-8 dana. 

    Također su predstavile i ključne turističke proizvode Vrsara, a to su sport i rekreacija, događanja, kultura, sunce i more, nautika i gourmet. Outdoor turizam, koji uključuje sport i rekreaciju, razvija se zahvaljujući uređenju biciklističkih i pješačkih staza, organiziranju brojnih sportsko-rekreacijskih evenata i manifestacija, a pritom se posjetitelji mogu upoznati s jedinstvenom lokalnom prirodnom baštinom i zaštićenim krajolikom. U sklopu projekta KLIM: Održivo upravljanje zaštićenim područjima Kontija-Limski kanal, u tijeku je gradnja Znanstveno-edukacijskog centra u šumi Kontija. U cilju valorizacije kulturno-povijesne baštine Općine Vrsar, ove godine kreirat će se nekoliko kulturnih itinerera koji će povezati ključne kulturne atrakcije. Uz itinerere kulturno-povijesnih znamenitosti i itinerer Kiparske škole Montraker, planira se i ranije spomenuti arheološki itinerer. U sklopu razvoja gurmet turističkih proizvoda, prošle godine osmišljene su i Goložece di Orsera, gastronomska manifestacija koja je povezivala lokalne ugostitelje, a posjetiteljima pružila mogućnost upoznavanja s lokalnom gastronomskom ponudom i proizvodima. U suradnji s nekoliko susjednih općina i turističkih zajednica, publicira se prvi gourmet magazin Eat, love, know Istria s ciljem očuvanja i promocije brojnih gourmet vrijednosti istarskog kraja.

Stavovi dionika o održivoj turističkoj valorizaciji arheološke baštine u postpandemijskom svijetu: slučaj općine Vrsar, Hrvatska

    U sklopu projekta ArcheoCulTour, izv. prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac, doc. sr. sc. Nataša Urošević i doc. dr. sc. Nikola Vojnović od 2018. provode istraživanja stavova ključnih dionika o održivoj turističkoj valorizaciji arheološke baštine Općine Vrsar.

    Cilj ovogodišnjeg istraživanja bio je uvidjeti kako je aktualna pandemijska situacija utjecala na stavove i preferencije ključnih dionika tijekom 2020. godine, ujedno turistički najteže godine. Tijekom provođenja istraživanja postavljene su dvije hipoteze: ,,Ključni preduvjet odabira destinacije u pandemijskim i post-pandemijskim uvjetima su sigurnost i blizina destinacije'' te ,,u post-pandemijskom uvjetima održivi razvoj turizma mora se temeljiti na specifičnim oblicima turizma koji će diferencirati turističku ponudu i produljili turističku sezonu.'' Pandemija je svakako natjerala ključne dionike na promišljanje održivosti aktualnog modela turizma, a istraživanje je pokazalo da su se promijenile i preferencije posjetitelja, posebno u smislu sigurnosti i valoriziranja aktivnosti na otvorenom. Vrsar ima brojne mogućnosti razvoja održivih alternativa masovnom turizma, od kojih smo neke upoznali i na ovom panelu. Iz istraživanja se može zaključiti kako su posjetitelji Vrsara pretežito starije životne dobi, visoko obrazovani turisti, koji odsjedaju u kampovima ili hotelima. Potrebno je naglasiti kako je istraživanje, osim Vrsara, obuhvatilo i grad Rovinj, između ostalog i zato što te dvije destinacije, osim Limskog kanala, povezuje i turistička firma Maistra, koja je i projektni partner. Kao glavni motiv dolaska turisti i dalje navode prirodna obilježja i atraktivnosti (klima, more, sunce, obala i otoci) te obilježja kulturne baštine. Vrlo visoko na listi prioriteta su pitanja sigurnosti i blizine destinacije. Interes za arheološku baštinu Vrsara prema istraživanju svakako postoji, a kao najzanimljiviji oblik predstavljanja arheološke baštine turisti navode kulturne rute, arheološke parkove, interpretacijske centre, interaktivne radionice i intepretacijske šetnje, odnosno programe oživljene povijesti. Kao prednosti Vrsara i Rovinja turisti su naveli: sigurnost, blizinu, mali broj turista, mogućnost boravka na otvorenom i odgovorno ponašanje zaposlenika u turizmu. Stručna javnost i turisti usuglasili su se da budući razvoj turizma treba biti usmjeren na održivu valorizaciju lokalnih kulturnih i prirodnih resursa u cilju stvaranja inovativnih turističkih proizvoda. 

Vrsar kao destinacija posebnih interesa, uključujući i kulturni i arheoloških turizam svakako ima golem potencijal, a vrlo je važno da su u opisanom participativnom modelu promišljanja održivog razvoja svi dionici prepoznali taj potencijal. Kulturni i arheološki turizam posebni su oblici turizma koji svakako mogu produljiti turističku sezonu, ali i potaknuti održivi razvoj turizma, naglasila je Sanda Bravar, voditeljica destinacijskog menadžmenta u Maistri, a upravo se time bavi i projekt ArcheoCulTour. Na kraju zanimljivog panela i diskusije naše gošće su zaključile da se arheološka istraživanja nastavljaju, na predstavljenim lokalitetima uređuju se arheološke rute i parkovi te mreža interpretacijskih sadržaja, a mi studenti rado ćemo doprinijeti sa svojim idejama i mogućom suradnjom!