AUSTROUGARSKE FORTIFIKACIJE NA JADRANU - PRIMJER KOTORA

 AUTORI: Bruna Kurka i Matteo Legović 

 U seriji radionica o europskoj fortifikacijskog baštini, studenti interdisciplinarnog studija Kultura i turizam sudjelovali su na gostujućem predavanju na temu Austrougarskih fortifikacija na Jadranu - primjer Kotora, kojega je održao Volker Pachauer s Tehničkog sveučilišta u Grazu. Gostujući predavač predstavio je bogatu architecturu militaris, odnosno fortifikacijsku baštinu na Jadranu iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Uz pregled najznačajnijih jadranskih utvrda, detaljno je predstavljena fortifikacijska baština grada Kotora, njezin povijesni razvoj te aktualni projekti njene valorizacije, o čemu više možete saznati u nastavku teksta. 

    Predavač je predstavio najznačajnije austrougarske fortifikacije na Jadranu, koje su štitile prilaz važnijim lukama, a to su (uz Pulu): Venecija, Trst, Dubrovnik, Vis, Hvar i Šibenik. 

    Utvrda Torre Massimiliana u Veneciji služila je kao jedna od utvrda koje su štitile fortifikacijski sustav - Venecijansku lagunu. Tijekom 14. stoljeća izgrađeno je prvo uporište u laguni. Obrambeni sustav oko Venecije proširen je tijekom ratova protiv Osmanskog carstva u 16. stoljeću, a na vrhu otoka Sant Erasmo nalazi se utvrda s pogledom na glavni plovni put koji povezuje Jadransko more i Venecijansku lagunu. Kompleks je srušen tijekom Napoleonovih ratova u Italiji, a Francuzi su 1811. i 1814. godine obnovili vojni kompleks. Austrijsko je Carstvo nastavilo širenje utvrde 1840-ih, dajući joj današnji izgled. Utvrda je kružnog oblika s puno otvora za topništvo, a nakon rata služila je poljoprivrednicima kao skladište. Tijekom 1990-ih godina je obnovljena i danas je u odličnome stanju. 

    Svjetionik u Trstu, bivši je svjetionik Trsta u staroj luci Fratella Bandiera, koji je bio u funkciji od 1833. do 1969. godine. Svjetionik je sagrađen na inicijativu Karla von Zinzendorfa, tadašnjega guvernera Trsta.

    U Dubrovniku postoji nekoliko tvrđava, a to su: Lovrijenac, Minčeta, Sveti Ivan, Revelin i Bokar. Tvrđava Lovrijenac predstavlja simbol otpora protiv Venecije, a današnji izgled podario joj je Juraj Dalmatinac u 15. stoljeću. Tvrđava Minčeta najsjevernija je i najviša tvrđava na gradskim zidinama te najvažnija obrana grada prema kopnu. Na vrhu utvrde dominiralo je devet topova, od kojih je jedan težio sedam tona i posebno se isticao ljepotom, a kojega su Austrijanci tijekom okupacije odnijeli u Beč i rastalili. Tvrđava Sveti Ivan imala je u logu zaštite gradske luke, izgrađena je u 14. stoljeću, a u 16. stoljeću se povezuje i tvori polukružnu cjelinu kakvu možemo danas vidjeti. Na Tvrđavi su bili smješteni brojni topovi koje su Austrijanci za vrijeme okupacije odnosili u Beč. Danas se na zidinama mogu pronaći topovi koji pripadaju Austrijskom brodu Triton koji je eksplodirao kraj Lokruma 1859. godine. Tvrđava Revelin prva je tvrđava izgrađena izvan gradskih zidina. Austrijanci su poprilično devastiralo izvorno stanje, a služila im je kao vojarna. Oko tvrđave zasuli su duboki jarak te izgradili cestu koja se i danas koristi. Tvrđava Bokar dovršena je u 16. stoljeću uz koju se veže legenda kako je sadržavala zatvor s vrlo malim ćelijama. Tvrđava se tijekom povijesti nije koristila u nijednoj bitki, osim tijekom vojnih vježbi.

Baterija Levaman iliti Gospina Tvrđava je tvrđava na otoku Visu koju je sagradila Austro-Ugarska Monarhija. Okružena je jarkom, a služila je kao vojarna s puškarnicama te služila kao skladište i tamnica. Uoči Viške bitke 1866. godine odigrala je važnu ulogu kada su talijanski brodovi pokušali prodrti u luku i osvojiti otok. Kasnije je služila kao ubožište, a da danas je se u njoj nalazi Arheološki muzej.

    Na Hvaru se nalaze utvrda Fortica ili Španjola i Forte Napoleon. Forte Napoleon služila je za nadzor akvatorija oko grada Hvara, a nekada je bila srednjovjekovna crkva i sklop augustinske crkve i samostana sv. Nikole. Fortica ili Španjola je uz bastione imala i revelin, barutanu, zatvor, kapelicu i dvije cisterne s vodom i simbol je obrane grada Hvara od navale Turaka.

    Tvrđava sv. Nikole upisana je na Popis Svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije ''Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća''. Izgrađena je sredinom 15. stoljeća kako bi štitila grad Šibenik i njegovu luku i područje do Skradina. Danas se u njoj održavaju brojni kulturni događaji poput kazališnih predstava.

    U Kotoru je za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije izgrađen strateški fortifikacijski sustav kako bi koordinirao ulaz u sam zaljev Boke Kotorske te kako ni zaustavio ulazak neprijatelja. Predavač je predstavio povijesni razvoj austrougarskih fortifikacija u Kotoru. One su izgrađene u pet faza između 1838. i 1914. godine te predavač je predstavio sljedeće utvrde: Mamula, Küstenbatterie Jazy, Küstenbatterie Caballa, Gorazda, Crkvice, Vermac, Kosmac.

    Boka Kotorska predstavlja vrlo zanimljiv fortifikacijski sustav, s svom tipologijom austrougarskih fortifikacija, koji je jako dobro očuvan. No, radi nedovoljne brige o utvrdama, prijeti im propadanje, a gostujući predavač istaknuo je kako postoje neadekvatni turistički projekti njihove valorizacije. 

    Predavač je predstavio i europske primjere dobre prakse valorizacije fortifikacije baštine; Praso u Italiji i Krakov u Poljskoj, te aktualne projekte valorizacije fortifikacijske baštine Kotora Lusstica Bay i Fort Mamula: 5* luxury hotel project.

    Gostujuće predavanje zaključeno je diskusijom o kvaliteti aktualnih projekta valorizacije kotorskih utvrda, ali i ostalih fortifikacijskih sustava na Jadranu. Također, studenti su promišljali o pulskim fortifikacijama u širem jadranskom i europskom kontekstu te mogućnostima njihove valorizacije u sklopu certificiranja Kulturne rute Vijeća Europe Forte Cultura.