MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ODRŽIVOJ VALORIZACIJI FORTIFIKACIJSKE BAŠTINE
AUTORI: Bruna Kurka, Matteo Legović
U četvrtak, 6. svibnja, povodom obilježavanja Europskog tjedna, na pulskom sveučilištu održana je međunarodna znanstvena konferencija Sustainable Valorisation of Fortified Heritage-European Best Practice posvećena transnacionalnim modelima zaštite i upravljanja zajedničkom europskom fortifikacijskom baštinom.
Pulsko sveučilište suorganiziralo je konferenciju s uglednim partnerima u okviru certifikacije nove kulturne rute Vijeća Europe Forte Cultura. Na njoj su, uz aktualne projekte revitalizacije pulskog fortifikacijskog sustava, partnerske institucije iz Verone i Krakowa, Šibenika i Kotora te međunarodne istraživačke mreže i nove kulturne rute Forte Cultura predstavile najbolja europska iskustva u valorizaciji fortifikacijske baštine.
Na konferenciji je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika, istraživača, arhitekata, konzervatora i kustosa, stručnjaka za kulturne rute Vijeća Europe i eksperata međunarodnih organizacija, a teme njihovih izlaganja podijeljenesu u sljedeće panele: Pulski fortifikacijski sustav kao primjer procesa revitalizacije velikog fortifikacijskog sustava, Dokumentacija i istraživanje, Obnova i zaštita, prenamjena i održivo korištenje fortifikacija, Urbani i regionalni razvoj, Razvoj kulturnog turizma – kulturne rute fortifikacija, Priprema trans/nacionalnih nominacija/aplikacija za Listu svjetske baštine.
Uvodno, sve sudionike su pozdravili Davor Trupković (Ministarstvo kulture i medija RH, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine), gospođa Lorena Dropulić iz Grada Pule uime Elene Puh Belci (dogradonačelnice Grada Pule), Sanja Radolović (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, voditeljica Ureda za istraživanja i projekte), Frank Petter (predsjednik Europske federacije gradova s fortifikacijama, gradonačelnik nizozemskog grada Bergen op Zoom), Frank Reisbeck i Dirk Röder, predstavnici istraživačke mreže i europske kulturne rute Forte Kultura te zaželjeli svim sudionicima uspješnu konferenciju.
Na konferenciji je prikazan i video Pulske fortifikacije kojega su, u okviru terenske nastave, izradili studenti preddiplomskog i diplomskog interdisciplinarnog studija Kultura i turizam kako bi svim sudionicima predstavili fortifikacijsku baštinu Grada Pule.
Pulski fortifikacijski sustav kao primjer procesa revitalizacije velikog fortifikacijskog sustava
U uvodnom panelu izv. prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac i doc. dr. sc. Nataša Urošević predstavile su modele održive valorizacije fortifikacijske baštine. Pula ima veliki broj fortifikacija iz venecijanskog i austrijskog razdoblja. Nažalost, većina fortifikacija je u prilično zapuštenom stanju, a samo mali dio, poput Forta Verudela u kojem se nalazi Aquarium, utvrde Punta Christo ili mletačke utvrde Kaštel u kojoj je smješten Povijesni i pomorski muzej Istre, valoriziran je na pravilan i prepoznatljiv način. Upravo je ova konferencija bila prilog za promišljanje novih namjena pulskih fortifikacija na temelju iskustava partnerskih europskih gradova, koji su svoje utvrde revitalizirali za razne kulturne i umjetničke, znanstvene, edukativne i istraživačke programe, festivale, sportske, turističke i ugostiteljske namjene.
Profesorice Afrić Rakitovac i Urošević predstavile su monografiju o dosadašnjim i aktualnim projektima te europskim i hrvatskim primjerima dobre prakse valorizacije fortifikacijske baštine. U tom kontekstu, pulski sustav prezentiran je kao dio srednjoeuropskog sustava fortifikacija koji čine gradovi s fortifikacijama, poput Verone, Krakowa, Linza, Beča, Komarna/Komaroma i ostali gradovi.
Sunčica Mustač i Katarina Marić iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre predstavile su povijesni razvoj pulskog fortifikacijskog sustava te planove za prezentaciju tog sustava koji se upravo provode u okviru projekta "Pulski fortifikacijski sustav kao kulturno-turistički proizvod". Najveći problemi u valorizaciji fortifikacijskog sustava predstavljaju imovinsko-pravni odnosi, nejasan korisnički status većine građevina i nepostojanje jasne slike o budućoj namjeni utvrda. Problemi su i nepostojanje strategije upravljanja sustavom te nedostatak iskustva u zaštiti tako složenih arhitektonskih cjelina. Do sada su napravljene samo manje intervencije, poput čišćenja i sitnih popravaka. Kroz pilot-projekt ADRIFORT, u kojem je sudjelovalo i naše Sveučilište, nastojale su se revitalizirati pojedine utvrde: Sv. Mihovil, Fort Grosso, Punta Christo, Valmarin, Munida. Planirano je da se u Sv. Mihovilu uredi studentski multimedijalni centar, a u Punta Christo istraživački i dokumentacijski centar pod vodstvom pulskog sveučilišta.
Breda Bizjak, predsjednica Društva arhitekata Istre, predstavila je svoj projekt 'Process Pula Underground 2001-2021'. Projekt obuhvaća revitalizaciju Malog rimskog kazališta te podzemnih tunela ispod Kaštela. Sklop tunela pod centralnim gradskim brežuljkom povezivat će sve četiri strane svijeta, odnosno ključne dijelove grada Pule. Liftom će se povezati donji dio tunela (Zero Strasse) s tunelima na među-etaži i samom Kaštelu. Pristup liftu iz centra grada omogućit će posjet tvrđavi i Povijesnome muzeju, što će reducirati promet motornih vozila i omogućiti pristup svima. Uređenje pulskog podzemlja i venecijanskog Kaštela predstavlja uvodni dio strateškog kapitalnog projekta 'Pulski fortifikacijski sustav kao kulturno-turistički proizvod', koji je financiran iz europskih fondova u sklopu ITU mehanizma.
Milena Mičić, voditeljica pulskog Akvarija, predstavila je, kao primjer dobre prakse, iskustva u rekonstrukciji i revitalizaciji utvrde Fort Verudela za nove znanstveno-istraživačke, edukativne, kulturne i turističke svrhe. Utvrda je 2002. godine, zahvaljujući velikom entuzijazmu i osobnoj inicijativi biologinje Milene Mičić, uspješno prenamijenjena u Aquarium Pula. Projekt je izvrstan primjer dobre prakse, spoja stare austrougarske utvrde i moderne akvarijske tehnologije. Akvarij je danas jedna od najposjećenijih pulskih destinacija te primjer kako se uz dobro planiranje i volju fortifikacije mogu valorizirati i postati dijelom svakodnevnog života građana, ali i posjećena turistička atrakcija. Imali smo prilike pogledati i film o rekonstrukcijskim zahvatima na revitalizaciji utvrde:
Snežana Smolić iz Nacionalnog Parka Brijuni ukazala je na veliki potencijal valorizacije brijunskih fortifikacija, s naglaskom na Mali Brijun, na kojemu se već 20 godina održavaju predstave Teatra Ulysses u tvrđavi Minor. NP Brijuni njeguju i tradiciju održavanja radionica fortifikacijske arhitekture. Trenutno se na otoku, u sklopu projekta Novo ruho Brijuna, bivši vojni objekti prenamjenjuju u znanstveno-istraživački centar za ljetne škole. Obnovom tih objekata, Brijuni će dobiti mini hostel za učenike, studente, istraživače i znanstvenike, kao prostor za ljetnu školu u prirodi te održavanje znanstvenih radionica i kongresa.
Dokumentacija i istraživanje
U panelu posvećenom dokumentaciji i istraživanjima fortifikacijske baštine, znanstvenici i istraživači iz Italije predstavili su svoja istraživanja elaborirana u Katalogu austrougarskih fortifikacija. Komparativno istraživanje tipologije fortifikacija omogućava dodatne informacije o zajedničkim karakteristikama sličnih fortifikacijskih sustava, kako bi se osigurao prikladan i kompatibilan tretman fortifikacijske baštine. Fiorenzo Meneghelli (Istituto Italiano dei Castelli, Veneto) i Giuseppe Ferrandi (Fondazione Museo Storico del Trentino) predstavili su iskustva pokrajine Trento te Katalog austrougarskih fortifikacija i kandidiranje lokalnog sustava Fort Cadine za Oznaku europske baštine/ European Heritage Label. Detaljno su prikazali zajedničku srednjoeuropsku fortifikacijsku baštinu, a njihov Katalog austrougarskih fortifikacija predstavlja temelj za elaboraciju cijelog sustava austrougarskih fortifikacija Srednje Europe, uključujući Veronu, Pulu, Krakow, Linz, Beč i ostale bivše austrougarske gradove s fortifikacijama, uključujući detaljno terenski snimljeno stanje njihove očuvanosti. Predstavili su i lokalni sustav Fort Cadine, koji je dobio Oznaku europske baštine/European Heritage Label, i koji je ujedno nominiran za upis na UNESCO-vu listu.
Obnova i zaštita, prenamjena i održivo korištenje fortifikacija
Za kompleksne aktivnosti obnove i zaštite fortifikacija, njihove prenamjene i održivog korištenja, uključujući stvaranje potrebne dokumentacijske podloge, planova upravljanja i razvoja upravljačkih struktura na raspolaganju su sredstva europskih fondova i projekata. U ovom panelu, Josip Pavić iz Odjela za kulturnu baštinu Tvrđave kulture Šibenik, predstavio je Šibenik kao hrvatski i europski primjer dobre prakse u upravljanju fortifikacijske baštine. Uz predstavljanje obnove, zaštite, prenamjene i održivog korištenja šibenskih fortifikacija, predstavljen je i razvoj javne kulturne ustanove Tvrđava kulture Šibenik te korištenje europskih fondova kojima su uspješno valorizirane šibenske utvrde.
Urbani i regionalni razvoj
Arhitekti Krzysztof Wielgus i Anna Staniewska s Tehničkog sveučilišta u Krakovu predstavili su dobre primjere iz prakse revitalizacije fortifikacija, s naglaskom na utvrđene gradove Krakow i Przemyśl. Krakow je grad koji je poznat po školi fortifikacija i razvijenom sustavu istraživanja i dokumentacije, ali i obnove i prenamjene fortifikacija za razne kulturne, edukativne, znanstvene, istraživačke, muzejske, ugostiteljske i turističke svrhe, kroz participativni model upravljanja, koji uključuje sve dionike i lokalnu zajednicu. U Krakowu je u posljednjem desetljeću revitalizirano više od 20 fortifikacija koje služe prije svega podizanju kvalitete života lokalne zajednice. Anna Staniewska izložila je rezultate istraživanja vezane za percepciju lokalnih stanovnika o lokalnim fortifikacijama te otkrila kako zanimanje za fortifikacije i njihovu valorizaciju raste. Rezultati su također pokazali kako je 70% ispitanih posjetilo barem jednu utvrdu u Poljskoj i smatraju kako utvrde trebaju biti dostupne i valorizirane u turističke svrhe. Vezano za tvrđavu Krakow, najpozitivnije su ocijenili njenu povijesnu važnost i odnos utvrde s poviješću samoga grada. Inače, oboje arhitekata spremno je na suradnju i daljnje istraživanje na slučaju pulskih fortifikacija, koje kao sudionici brijunske radionice fortifikacijske arhitekture dobro poznaju, te su spremni ponuditi pomoć i rezultate svojih istraživanja.
Razvoj kulturnog turizma – kulturne rute fortifikacija
Dirk Röder, predsjednik istraživačke mreže, predstavio je europsku kulturnu rutu Forte Cultura kao inovativni model razvoja kulturnog turizma i promicanja vrijednosti zajedničke europske kulturne povijesti, identiteta i baštine. U promotivnome videu Forte Cultura moguće je vidjeti svo bogatstvo europskih fortifikacija. Lijepo bi bilo kada bi i pulske fortifikacije bile dijelom ove mreže. Cilj projekta Forte Cultura je potaknuti promicanje utvrđene baštine i razmijeniti znanja o zaštiti spomenika i njihovoj upotrebi. Partneri koji čine dio ove mreže zajedno rade na rješenjima za bolju provedbu utvrđene baštine, kao i na regionalnim politikama. Projektom se također želi razviti nova ruta od Baltika do Jadranskoga mora pod nazivom ''Forte Cultura'', koja bi povezivala gradove i regije utvrđenom baštinom. Pula bi tu svakako mogla pridonijeti, ali i ostali hrvatski gradovi i fortifikacije u Šibeniku, Dubrovniku, Karlovcu, Ozlju, Ogulinu, Požegi, Osijeku, Slavonskom Brodu i ostalim gradovima, a nova iskustva i znanja inozemnih partnera svakako bi bili dobro došli. Izlagač je naglasak stavio i na kulturni turizam koji bi se mogao uspješno razvijati pomoću fortifikacija, a upravo se razvijanjem kulturnog turizma može postići cjelogodišnji turizam u destinaciji, poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice, ali i dodana vrijednost u njenom brendiranju na međunarodnom turističkom tržištu.
Priprema trans/nacionalnih nominacija/aplikacija za Listu svjetske baštine
U završnom panelu, Milica Nikolić, tajnica crnogorskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture predstavila je sustave venecijanskih i austrougarskih fortifikacija Kotora i Crne Gore te proces nominacije fortifikacijskog sustava Kotora na UNESCO-ovu listu u sklopu transnacionalne nominacije venecijanskih fortifikacija.
Na konferenciji o modelima valorizacije zajedničke europske fortifikacijske baštine, koja se održala povodom Europskog tjedna, predstavljena je bogata europska fortifikacijska baština te primjeri dobre prakse njezine revitalizacije, valorizacije i upravljanja. Međunarodni istraživači i znanstvenici predstavili su svoja istraživanja, kako bi se vrijedna fortifikacijska baština umrežila u kulturnu rutu Forte Cultura.
Pulski istraživači predstavili su bogatu venecijansku i austrougarsku fortifikacijsku baštinu Grada Pule, njezin povijesni razvoj te aktualne projekte njezine valorizacije. Pulske utvrde svjedoče o važnosti povijesne uloge Pule kao glavne ratne luke Austro-Ugarske Monarhije te je nužno strateški promišljati o njihovoj revitalizaciji, valorizaciji i održivom upravljanju. Upravo održana konferencija, kao i one buduće, prilika su za analizu primjera dobre prakse te umrežavanja pulskih utvrda u transnacionalne mreže. Primjenom modela održive valorizacije potrebno je spriječiti njihovo daljnje propadanje, revitalizirati ih i adekvatno predstaviti široj javnosti. Ukoliko ste slučajno propustili konferenciju, pogledajte snimku prezentacija i zanimljivih diskusija:
Primjedbe
Objavi komentar