PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA PREDMETI SJEĆANJA/OGGETTI DELLA MEMORIA – ZBIRKA SUVENIRI, SUVREMENA INTERPRETACIJA TRADICIJSKE KULTURE

AUTORI: Katarina Bratulić, Matteo Legović

U četvrtak, 13. svibnja, u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu predstavljena je nova publikacija Predmeti sjećanja/Oggetti della memoria – zbirka Suveniri, suvremena interpretacija tradicijske kulture, autora Maria Buletića. Publikaciju su predstavili dr. sc. Lidija Nikočević, viša kustosica Etnografskog muzeja Istre, doc. dr. sc. Nataša Urošević i Mario Buletić, autor publikacije i viši kustos Etnografskog muzeja Istre.

Predstavljena publikacija šesti je u nizu kataloga Etnografskog muzeja Istre koji tematiziraju muzejske zbirke i rezultat je predanog rada na istraživanju, prikupljanju, dokumentaciji, sistematizaciji i predstavljanju muzejskih zbirki. Publikacija kataloga stručnog i informativnog sadržaja posvećena je muzejskoj zbirci Suveniri, koja sadrži predmete koje izrađuju ili su izrađivali istarski rukotvorci, s motivima koji se odnose na lokalnu tradicijsku kulturu, istaknuto je na predstavljanju.

Novopredstavljena publikacija Predmeti sjećanja/Oggetti della memoria – zbirka Suveniri, suvremena interpretacija tradicijske kulture prikazuje karakteristike i višeslojnost značaja muzejskih zbirki kao predmeta baštine, dokumenata materijalne i društvene stvarnosti. Uz pregled procesa stvaranja muzejskih zbirki Etnografskog muzeja Istre, u posebnom poglavlju autor analizira ulogu i funkciju suvenira u suvremenim društvenim i turističkim procesima: kao materijalnog svjedoka sjećanja, kulturnog markera, predmeta tradicije, kao simbola identiteta. Posebno je obrađena tema nastanka istarskog suvenira i njegova svojstva kao višeznačnog materijalnog svjedoka prostora, vremena i kulture kao načina života ljudi u širem smislu. Zasebno poglavlje posvećeno je stručnoj obradi i analizi zbirke Suveniri, koja uključuje strukturalne i deskriptivne kategorije te motivacijsku i funkcionalnu tipologiju suvenira kao simbola. Autor ujedno pruža i multiperspektivni pogled na samu zbirku, ponudivši cijeli spektar modusa interpretacije raspoloživih podataka: od kvalitativnog pristupa osnovnim klasifikacijskim podacima do kvalitativnog analitičkog pristupa, povezujući predmete iz zbirke Suveniri s ostalim muzejskim zbirkama i širim izvanmuzejskim kontekstom. Zaključno, autor nudi inovativni idejni okvir za daljnji razvoj zbirke Suveniri kroz suvremenu reinterpretaciju tradicijske kulture i nove digitalne formate. Provedena analiza znanstveno je i stručno konzistentna i  fundirana na recentnoj teorijskoj literaturi, istaknula je predstavljajući publikaciju docentica Nataša Urošević. Dr. sc. Lidija Nikočević također je pohvalila publikaciju, ukazavši na kontinuitet bavljenja predmetnom tematikom, od pionirskih projekata i publikacije Istarski suvenir Josipa Miličevića ih 1995. do izložbe Od ordenja do simbola identiteta. Izložba o istarskom suverniru 2000. godine, u čijem je nastanku i sama sudjelovala. 

Suveniri su predmeti koji nas podsjećaju na putovanja, ali i simboli identiteta. Riječ dolazi od istoimene francuske riječi koja znači sjećanje. Suvenir je predmet koji najčešće služi kao uspomena na određeno mjesto, proživljeno iskustvo putovanja, i omogućava da nematerijalni doživljaj postane i ostane opipljiv predmet. Oni bilježe u prostoru i vremenu iskustvo putovanja, istovremeno predstavljaju kulturu i baštinu, jedinstvenost i posebnost turističke destinacije i njenih stanovnika. Suveniri čine sastavni dio materijalne kulture turizma, smatraju se njegovim univerzalnim proizvodima, a kupnja suvenira dio je svakog turističkog iskustva – uz kulturnu i simboličku, on  ima i ekonomsku dimenziju kao proizvod, ukazao je autor publikacije.

Pojava suvenira koincidira s počecima industrijalizacije, modernizacije, urbanizacije i turizma, o čemu svjedoče prve turističke razglednice, koje se čuvaju u Etnografskom muzeju. Masovna proizvodnja suvenira nakon Drugog svjetskog rata koincidira s razvojem masovnog turizma i karakteriziraju ju neobični suveniri nevezani za tradiciju i baštinu lokalnih destinacija, poput drvenih  čaplji. Kako bi se izbjegle neautentične interpretacije tradicijske baštine, 1965. u Labinu je, na inicijativu umjetnika Josipa Diminića pokrenuta radionica Suveniri, s ciljem kreiranja izvornih suvenira, no ona se uskoro gasi zbog tržišne neodrživosti. U Pazinu se 1971. osniva Likovni centar Čakavskog sabora, u okviru kojega su djelovale Pučke radionice izrade suvenira, koje je vodio kustos Etnografskog muzeja Istre Josip Miličević. Likovni centar otkupljuje stotinjak predmeta proizašlih iz Pučkih radionica. Organizaciju proizvodnje suvenira preuzima Narodno sveučilište 1975. U Svetvinčentu se 1994. održava Prva smotra istarskog suvenira, koja postaje tradicionalno okupljanje proizvođača suvenira, a Miličević cijeli projekt predstavlja u katalogu Istarski suvenir 1995.

Zbirka Suveniri – suvremena interpretacija tradicijske kulture rezultat je rada na pripremi izložbe Od ordenja do simbola identiteta. Izložba je postavljena u prostorima Etnografskog muzeja Istre 2000. godine, nakon istraživanja i prikupljanja građe 1999. Zamisao i ciljevi izložbe jasno su definirani u popratnom katalogu grupe autora (Bilić et al, 2000) u kojem se ističe kako se u okvirima suvremene etnologije istraživanjem i izložbom željelo pratiti „proces transpozicije tradicijskih predmeta u tzv. suvenire, a tako i moguću transformaciju tradicijskih rukotvoraca u proizvođače suvenira“. Autore su posebno zanimali predmeti i procesi koji zrcale simboliku zavičajnog identiteta u kontekstu nove društvene i političke stvarnosti u Istri devedesetih godina 20. stoljeća.

Predstavljanje je zaključeno diskusijom o mogućnostima razvoja muzejske zbirke Suveniri, ali i  o aktualnoj ponudi lokalnih i regionalnih suvenira. Radi se o temi koju propituju i studenti i nastavnici Interdisciplinarnog studija Kultura i turizam u okviru više kolegija te završnih i diplomskih radova. Nakon serije gostujućih predavanja i radionica, koju su, sklopu potpisanog Sporazuma o suradnji, stručnjaci Etnografskog muzeja Istre održali u proteklom semestru studentima Interdisciplinarnog studiju Kultura i turizam, predstavivši aktualne projekte u koje su aktivno uključeni i naši studenti koji trenutno odrađuju praksu u Etnografskom muzeju, nastavlja se suradnja na zajedničkim temama i projektima.