DARUVARSKE I LIPIČKE TOPLICE

AUTORICE: Josipa Turudić, Marija Popović Matacun

Daruvar - Kupališni perivoj: razglednica 

 

 

 

Lječilišni turizam, kao podvrsta zdravstvenog i tradicionalno važan oblik turizma posebnih interesa i danas ima velik potencijal razvoja na cijelom području Republike Hrvatske i to kroz cijelu godinu, jer po svom karakteru nije vezan za ljetnu sezonu. Tome svakako pridonosi veliko bogatstvo prirodnih ljekovitih činitelja, kao i duga tradicija poznatih lječilišnih centara, kao što su  Daruvarske i Lipičke toplice.

Daruvarske toplice su visoko pozicionirani i suvremeno oblikovan centar očuvanja zdravlja, nenametljivo uklopljen u prirodu, na samim izvorima ljekovite termalne vode i mineralnog blata, okružene velikim i lijepo uređenim parkom spomeničke arhitekture i velike hortikulturne vrijednosti. Smještene su u srcu grada Daruvara, jednog od najljepših malih gradova kontinentalne Hrvatske, čija povijest seže još u rimsko doba.

 

Daruvar - Gradska ulica: razglednica i Kavana u perivoju: razglednica

U 2. stoljeću tamo su se nalazile terme koje su Rimljani nazvali Aquae Balissae, što u prijevodu znači jaka vrela. U to doba Daruvarske toplice posjećivali su i rimski carevi Hadrijan, Komoda i Konstantin Veliki. Kroz godine Daruvarske toplice postaju upravno središte panonsko-keltskog plemena Iasa. Terme su se već onda sastojale od vrućih, toplih i hladnih kupki te prostorija za saunu i masažu. Prirodne i ljekovite čimbenike termalnih voda tada su pripisivali moći svojih božanstava – Silvanu, Dijani i Solu, kojima su se zavjetovali na očuvanje zdravlja. Prve kaptaže izvora ljekovite vode uređene su 288. godine prije Krista, a temperatura im u prosjeku iznosi 46,7 stupnjeva Celzijusa i u kombinaciji s mineralnim blatom vrlo pogoduju liječenju raznih bolesti, rehabilitaciji i rekreaciji.

     

Zgrade današnjih kupališnih zgrada podignute su na rimskim temeljima. S obzirom da do sada nisu provedena opsežnija arheološka istraživanja, o izgledu rimskih termi zapravo ne znamo mnogo. Vjeruje se da se ispod perivoja još skrivaju neprocjenjivi dokazi o izgledu tadašnjeg termalno-kulturnog prostora.

Poznati plemići su nastanjivali ove krajeve: Kaštelanovići, Tiboldovići, Gorjanski i Nelipići. Najveći posjedi su bili vezani za utvrdu Dobra Kuća na izvoru rijeke Toplice koja je bila središte ovoga kraja u 14. i 15. st. i njoj je pripadao prostor grada Daruvara. Turci su došli na ove prostore nakon poraza hrvatsko-ugarske vojske na Mohačkom polju 1526. godine. Osvojili su i zaposjeli sve utvrde, a stanovnike ovih krajeva prisilili na seobu prema zapadnim krajevima, prema Varaždinu, Međimurju i Gradišću u Austriji.

Od 1771. - 1777. godine po nacrtima bečkih arhitekata gradi se veliki barokni dvorac sa 60 prostorija i velikim dvorskim perivojem. Lječilište zajedno s perivojem od tada nadalje bilo je središnja nit vodilja razvoja grada, a sve su djelatnosti grada bile podređene razvoju turizma i liječenju.

Društveni život u toplicama je bio razvijen, a kupališni turizam je cvjetao. Zabilježeno je da je 1897.g. u kupalištu bio 121, a 1905. čak 741 gost. 1909.g. kupalište je posjetilo 10928 gostiju od toga 7369 žena. Za usporedbu Daruvar je 1903.g. imao 1846 stanovnika. Početkom 20.st. grad se ubrzano razvija, otvaraju se brojne štedionice, razne udruge, poljoprivredne zadruge, razvija se školstvo, šire se ulice, asfaltira se pločnik u centru grada. Daruvar je Prvi svjetski rat dočekao kao snažan trgovački, poljoprivredni i bankarski centar. U ratnim godinama privreda je znatno stradala. Kupalište je prenamijenjeno za potrebe ratne bolnice. 1917.g. kupalište je posjetio samo 1491 gost. Nakon rata ekonomske prilike su se postepeno stabilizirale i privreda daruvarskog kotara je bila u kontinuiranom usponu, a uz poljoprivredu razvijaju se zanatstvo i trgovina. Osnivaju se manje zanatske radnje, tekstilno poduzeće, pletionica, ljevaonica strojeva, tiskara, knjigovežnica, električna centrala, pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Otvorene su dvije ljekarne, dvije kino dvorane, nekoliko restauracija i tri hotela.

U razvoj Daruvarskih toplica konstantno se ulažu značajna sredstva: u podizanje kvalitete smještaja, u novu medicinsku opremu, edukaciju osoblja, adaptaciju i renovaciju interijera i eksterijera. Značajke po kojima su Daruvarske toplice poznate su specifični zdravstveni programi koji uključuju rehabilitaciju sportaša i njihovih ozljeda, liječenje neplodnosti specifičnim ljekovitim činiteljima, geotermalnom vodom i ljekovitim blatom.

Lipik - Panorama: razglednica

Krajem 18. i prvih desetljeća 19. stoljeća Slavonijom i Srijemom putovali su brojni putopisci prošavši tako i kroz Lipik. Jedan od njih bio je i Fridrich Wilhelm von Taube, carski i kraljevski savjetnik. Taube je kao gost na Jankovićevu imanju kratko boravio u Lipiku te zapisao: „Ovo je mjesto ipak jako posjećeno, budući da Iliri, kad obole, rijetko uzimaju druge lijekove osim tople kupke, pa i kad su zdravi vole se često kupati, čak i zimi.“ Također, zapisao je kako u Lipiku postoje brojni izvori vode koja pršti u zrak vrijući, ali i kako voda nije pitka. Učestalost kupanja lokalnog stanovništva šokirala je Taubea, jer takvo ponašanje nije bilo uobičajeno u višim slojevima društva, a kamoli među seljaštvom. Prema Taubeu ljekovita voda skupljala se iz jednog izvora nad kojim je bila podignuta velika zgrada s tri kupaonice.

Rapidni razvoj Lipika počinje već 1820. kada započinje gradnja kupališne zgrade s tri kupelji: Opća kupelj, Kupelj od čardaka i Mala kupelj, a u zasebnoj zgradi nalazila se Episkopska kupelj s velikim bazenom od tesanoga kamena. Godine 1839. profesor Daniel Wagner provodi prvu kvantitativnu analizu lipičke termalne vode te utvrđuje veliku količinu joda što je lipičke izvore činilo jedinstvenima u Europi.

. Lipik - Hotel: razglednica, Lipik - Motiv iz perivoja: razglednica

Stabilan dotok vode i izgradnja lječilišnih zgrada potakla je rast turističkih posjeta. Tako je 1872. u lječilištu boravilo 486 gostiju, a 1876. godine 776, iz svih dijelova Monarhije što dokazuje rapidan rast posjećenosti, ali i prepoznavanje vrijednosti toplica u cijeloj tadašnjoj državi. Važno je spomenuti kako je glavna turistička sezona trajala od početka svibnja do listopada.

Neke od poznatih ličnosti koje su obilježile povijest Lipika su: madžarski premijer Istvan Tisza, vojvođanski magnat i veleposjednik Bogdan Dunđerski, operni ruski pjevač Fjodor Šaljapin Ivanovič, osnivač lipičke ergele Izidor pl. Janković, hrvatski operni pjevač Tino Pattiera, barun Franjo Trenk, poznati lipički liječnik Hinko Kern, jedan od najvećih opernih tenora Enrico Caruso te car Franjo Josip.

O etabliranosti Lipika govori i činjenica da su 1931. u Lipiku izlazile dvoje novine: Compas i novi informativni tjednik Glasnik kupališta Lipik, koji je iz tiska izlazio svake subote poslije podne.

Lipički perivoj i Kursalon i dalje su najčešći motivi na razglednicama Lipika. Iako se na Kursalonu nije pretjerano radilo, perivoj se uređivao te je postigao nekadašnji sjaj. Zahvaljujući predanosti tadašnjih vrtlara lipičkog perivoja i ostavštini prijašnjih vlasnika 1965. rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Socijalističke Republike Hrvatske perivoj je registriran kao spomenik vrtne arhitekture , a lječilišni kompleks s perivojem kao spomenički vrijedan urbani kompleks te je upisan u registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Osijek.

Kako bi toplice i lječilišta na primjeren način sudjelovali u ukupnom turizmu Hrvatske, potrebna su znatno veća ulaganja Ministarstva zdravstva, ali i Ministarstva turizma. U Hrvatskoj još ne postoji zakon niti pravilnik o zdravstvenom turizmu kojim bi se odredilo tko se i pod kojim uvjetima može baviti zdravstvenim i medicinskim turizmom. I sam naziv specijalna bolnica baš ne privlači turiste koji traže razonodu i kvalitetno ispunjeno slobodno vrijeme tijekom boravka u ustanovi, pa se i ovakva sitnica može smatrati limitirajućim čimbenikom. Budući da su toplice pod državnom upravom ili lokalnom samoupravom, investicije su rijetke i male, pa se smještajni prostori pojavljuju kao glavna prepreka u turističkoj ponudi.