MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP '500 GODINA FLACIUSA'
AUTORI: Ana Ponjavić i Matteo Legović
U četvrtak i petak, 26. i 27. studenog na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održan je Međunarodni znanstveno-stručni skup '500 godina Flaciusa', organiziran u suradnji s uglednim partnerima iz Hrvatske i inozemstva. Naše Sveučilište uključilo se na taj način u program obilježavanja 500. godišnjice rođenja Matije Vlačića Ilirika, znamenitog Labinjana te prvaka europskog humanizma i reformacije.
U sklopu obilježavanja ove važne obljetnice Narodni muzej u Labinu predstavio je raritetna izdanja Vlačićevih djela, a Sveučilišna knjižnica u Puli organizirala je izložbu zbirke raritetnih knjiga Matije Vlačića Ilirika, tzv. Flacianu, koja se inače čuva u trezoru. Studenti FITIKS-a pripremili su i kratak video o izložbi koja će biti otvorena do kraja mjeseca i na kojoj ekskluzivno možete pogledati vrijedna Vlačićeva izdanja.
Nastavnici i studenti pulskog sveučilište te kolege sa sveučilišta, instituta i muzeja u Labinu, Rijeci, Zadru, Zagrebu, Njemačkoj i Danskoj, predstavili su kroz interdisciplinarni i multiperspektivni pristup svoja istraživanja o životu i djelu Matije Vlačića Ilirika u širem europskom kontekstu humanizma i reformacije, kao i mogućnosti valorizacije stvaralaštva istarskih reformatora kao suvremene europske baštine.
S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, Međunarodni znanstveno-stručni skup održan je online, putem platforme BBB.
Nakon pozdravnih riječi prorektorice za nastavu i studente, izv. prof. dr. sc. Mirjane Radetić-Paić i voditelja Narodnog muzeja Labin Vedrana Kosa, u uvodnom izlaganju prvog dana konferencije, u četvrtak, 26. studenog, dr. sc. Luka Ilić, hrvatski teolog i povjesničar reformacije, predstavio je glavna obilježja života i djela Matije Vlačić Ilirika, njegovo obrazovanje i putovanja, krize kroz koje je prolazio, sporove koje je vodio i ljude koji su mu pomogli da ostvari svoje ciljeve i vrijednosti.
Doc. dr. sc. Maja Čutić Gorup sa Filozofskog fakulteta u Rijeci predavala je na temu Širenje protestantske misli u Pazinskoj Knežiji u Vlačićevo doba, predstavivši povijesni kontekst reformacije u Istri te rad Uraške tiskare i njenih suradnika. Pazinska Knežija bila je pod direktnom upravom pazinskog kapetana, a obuhvaćala je niz gospoštija i posjeda. Njezin teritorij dijelila su četiri biskupa – pićanski, porečki, pulski i tršćanski. Reformacija se u Knežiji proširila iz više smjerova – njemačkih zemalja, Kranjske, Koruške, Štajerske, Trsta, Venecije i mletačke Istre.
Veliku pažnju izazvalo je izlaganje izv. prof. dr. sc. Gordane Čupković s Filozofskog fakulteta u Zadru na temu "Jezične osobitosti Senjaninova Razgovaranja (1555.) i hrvatskoga katekizma Otročje Biblije (1566.) u kontekstu književnojezične koncepcije hrvatskih reformacijskih izdanja". Profesorica, koja inače vodi međunarodni projekt o jeziku hrvatskih i slovenskih reformacijskih tekstova, predstavila je jezične osobitosti i obilježja reformacijskih tekstova koje su priredili suradnici Uraške tiskare, posebno tekst Razgovaranja, prvog protestantskog hrvatskog teksta potpisanog pseudonimom, koji je Mijo Mirković atribuirao Matiji Vlačiću jer je napisan na čakavskom istarskom dijalektu. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje jezičnih osobitosti, prepirki i duhovitih razgovora iz tih prvih tekstova štampanih na narodnom jeziku.
Profesor Tullio Vorano predstavio je izlaganje na temu - Stariji istarski pisci o Flaciusu i o njegovom podrijetlu. Girolamo Gravisi je za Matiju V. I. rekao da je bio iznimno nadaren i obrazovan. I Pietro Stankovich iz Barbana naglašava kako je Vlačić bio veoma talentiran, ali kako je njegova tvrdoglava, nemirna narav kvarila njegove vrline. Tomaso Luciani naveo je da su Vlačićevi sudovi i razmišljanja veoma ispravni i istiniti te kako njegova riječ izaziva poštovanje. Osim njih, o Vlačiću je pisao i Ermanno Nacinovich koji je Vlačića uspoređivao sa Lutherom.
Dr. Michaël Green, profesor sa Sveučilišta u Kopenhagenu govorio je o Humanističkom obrazovanju u Europi u 15. i 16. stoljeću. Predstavivši rad najpoznatijih humanista, poput Erazma Roterdamskog, on nam je pokazao kako je snaga reformacije u Europi bila u tome što su tada ljudi, muškarci i žene, mogli naučiti čitati i pisati. Također, naveo je najvažnije karakteristike tadašnjeg obrazovanja na europskim sveučilištima i osvrnuo se na važne prilike i mogućnosti koje sa sobom donosi obrazovanje.
U okviru druge sekcije o Vlačiću i europskoj znanstvenoj misli, doc. dr. sc. Marina Schumann predstavila nam je temu Vergerijevih Osam točaka obrane (1550.) i Vlačićeva Apologija: apologetski žanr u doba reformacije (1549.). Inače, profesorica Schumann od 2005. godine predaje na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu i suorganizira labinski skup. U prvom spisu radi se o Vergerijevim odgovorima na optužbe upućene prema njemu na Inkviziciji. Njegova se Obrana odnosi na crkvene prakse, pučku pobožnost i običaje koje su štovali lokalni franjevci. Spis je objavljen na talijanskom jeziku. Vlačićev spis objavljen u jeku sukoba oko carskog Interima (privremenog carskog zakona), a objavljen je na latinskom i njemačkom jeziku. U spisu se također govori o adijaforama, temama o kojima je Vlačić pisao o spremnosti wittenberških teologa na kompromis. Vlačić je mislio da će pomoću ovih tema vratiti rimokatoličke prakse. Kroz ovaj se spis Vlačić zalagao za očuvanje Lutherovog nasljeđa i prave vjere.
Doc. dr. sc. Petra Matović i Ana Mihaljević predstavile su izlaganje na temu Jezik i stil latinskih djela Matije Vlačića Ilirika. One su naglasile kako u obzir treba uzeti vrijeme pisanja, stupanj završenosti djela i publiku kojoj se Vlačić obraćao. Napomenule su kako Vlačić pri pisanju svojih djela često koristi rijetke riječi, grecizme odnosno izvedenice iz grčkog jezika i brojna druga jedinstvena stilska obilježja.
Violeta Moretti, docentica pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Puli, na skupu je izložila prezentaciju na temu - Vlačić o svetopisamskim hebreizmima i naglasila važnost Vlačića u povijesti europske znanosti, historiografije i lingvistike, kao utemeljitelja moderne hermeneutike.
Bruno Dobrić, voditelj Sveučilišne knjižnice u Puli, predstavio je rijetku zbirku – Flaciana i stare knjige o M. Vlačiću Iliriku u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici. On nam je govorio o proučavateljima u Istri koji su skupljali istarske starine i djela istarskih autora. Naveo je kako se u Sveučilišnoj knjižnici u Puli nalazi veliki broj Vlačićevih djela a tri najvažnija nam je predstavio na skupu. Također, predstavio nam je i djela Matije V. Ilirika i na njemačkom jeziku. Pored bibliografske vrijednosti, Flaciane imaju i kulturno – povijesnu vrijednost za Istru i ukazuju na važnost Vlačića za europsku kulturnu povijest.
Voditelj Narodnog muzeja u Labinu Vedran Kos govorio je na temu Valorizacija baštine Matije Vlačića Ilirika u Memorijalnoj zbirci Narodnog muzeja u Labinu, predstavivši nove akvizicije Muzeja. Napomenuo je da Narodni muzej u Labinu intenzivno radi na promoviranju rada i djela Matije Vlačića Ilirika, ove godine posebno kroz web-stranicu flacius.info na kojoj se može pogledati i virtualna izložba o Flaciusu, koja je pripremljena za predstavljanje u Europskom parlamentu Bruxellesu, pošto se radi o jedinstvenoj zavičajnoj baštini koja je istovremeno i europska. Istaknuo je i da se, uz održavanje međunarodnog skupa koji je odgođen zbog pandemije, planira modernizacija postava kao i snimanje filma o znamenitom istarskom reformatoru.
Dijana Muškardin, profesorica povijesti u Srednjoj školi Mate Blažine u Labinu u svojem je izlaganju Primjena zavičajne baštine u nastavi povijesti kroz interaktivno i istraživačko učenje (na primjeru Matije Vlačića Ilirika) predstavila inovativne metode istraživanja zavičajnih tema i novi priručnik za zavičajnu nastavu na temu života i djela Matije Vlačića Ilirika. Na samom je početku istaknula i pokazala Vlačićev portret koji su učenici i profesora srednje škole u Labinu izradili od svojih potpisa, što je oduševilo prisutne. Profesorica je naglasila da u školi imaju brojne edukativne mape i karte koje pomažu učenicima spoznati gdje je sve boravio i radio M.V.I.
U sklopu sekcije o suvremenim interpretacijama Vlačićeva stvaralaštva i reformacije u Istri, prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić govorila nam je o istarskom protestantizmu koji je u talijansku književnost uveo Fulvio Tomizza, kroz prikaz njegovih djela o biskupu Vergeriju i protestanskim zajednicama u Istri, pogotovo Vodnjanu. Izlaganje je bilo na talijanskom jeziku, na temu Il
valore storico-documentaristico di due opere di Fulvio Tomizza: Il male viene dal Nord. Il romanzo del
vescovo Vergerio e Quando Dio uscì di
chiesa. Vita e fede di un borgo istriano del Cinquecento.
Lada Duraković predstavila nam je temu Matija Vlačić u operi: Labinska vještica Natka Devčića. U notnom zapisu i tekstu opere "Labinska vještica" Natko Devčić koristi elemente istarskog folklora. Fabula ove opere je izmišljena a glavni protagonist je Matija Vlačić Ilirik. Osnovno ishodište opere je ljubavna drama Matije i Ane, tzv. labinske vještice. Ono što je autentično u operi je tadašnja crkvena vlast. Također, profesorica Duraković pripremila je glazbene odlomke iz obrađene opere, koje smo sa zanimanjem poslušali.
Naposljetku, profesorice Marieta i Kristina Djaković izložile su temu - Njemački itinerar Matije Vlačića Ilirika - interkulturni dodiri: o putovanjima, jezicima i knjigama. Profesorica Marieta Djaković napomenula je kako je Matija V.I. od svojih 55 godina života, 36 proveo u Njemačkoj gdje je osnovao i obitelj. On je za Njemačku rekao kako je to njegova domovina po izboru i srodnosti. Zahvaljujući međunarodnom kontekstu u kojem je živio i radio, razvio je ključne dimenzije interkulturne kompetencije: stavove, vještine, sposobnost refleksije o ciljevima i ishodima ove kompetencije te konstruktivnu interakciju. Također, prikazana je udaljenost gradova u kojima je Vlačić boravio i do kojih je putovao, pješice ili konjem. U svakom od navedenih gradova, Matija Vlačić Ilirik bavio se različitim poslovima i kroz svoj rad se ostvario na različite načine. Također, profesorica Marieta predstavila je neke od Vlačićevih vrijednih djela, kao i navode drugih autora o Matiji Vlačić Iliriku.
U petak, 27. studenog, održana je studentska radionica na kojoj su naši kolege studenti predstavili vlastita istraživanja. Na početku radionice pogledali smo dokumentarni film o Matiji Vlačiću Iliriku u kojem smo imali priliku vidjeti najvažnije dijelove njegova života i stvaralaštva. Također, veoma zanimljivo je bilo to što smo imali prilike vidjeti u filmu neke od izlagača koji su nam u četvrtak izložili svoje teme. U filmu smo saznali da je Vlačić imao čak 18 djece – 12 sa prvom ženom i 6 sa drugom. Neki su smatrali kako on nije bio dovoljno angažiran u životu svoje obitelji.
O gospodarskoj slici Njemačke u Vlačićevo doba vrlo je detaljno izložio kolega Rikardo Staraj. On nam je na samom početku prenio osnovne činjenice iz života Vlačića. Kolega je zatim rekao nešto više ekonomskom prosperitetu u 16. stoljeću, o nezadovoljstvu građana i utjecaju Crkve na gospodarstvo te buntu protiv Rimske crkve. Također, kolega je govorio i o kulturnim promjenama koje su utjecale na razvoj poduzetništva.
Studentica Klara Horvat je u izlaganju Sveučilišni krugovi Vlačićeva vremena predstavila porijeklo riječi 'sveučilište', te cilj i svrhu sveučilišnog obrazovanja. Mnogi mladi ljudi željni studiranja migriraju u druge zemlje koje će im priuštiti najbolje moguće obrazovanje. Spomenula nam je nekoliko najvažnijih europskih sveučilišta i njihovu povezanost sa Hrvatima i hrvatskim sveučilištima.
Kolega Zoran Karlić s diplomskog studija Kulture i i turizma vrlo je iscrpno prikazao život i stvaralaštvo Matije Vlačića Ilirika u širem kontekstu reformacije u Europi, kroz temu Matija Vlačić Ilirik i reformacija u Hrvatskoj. Govorio nam je o reformaciji i razlozima nastanka tog pokreta, o Martinu Lutheru te o Matiji Vlačiću Iliriku, njegovom odrastanju u Labinu, preseljenju u Veneciju te školovanju i radu u Njemačkoj. Također, kolega Karlić nam je naveo popis najpoznatijih djela Vlačićeva stvaralaštva te obradio i širenje reformacije u hrvatskim krajevima.
Valentina Filajdić i Vanja Goričanec govorile su nam o jezikoslovnom kontekstu Matije Vlačića Ilirika. Kolegica Filajdić ističe kako je Vlačić bio izvrstan lingvist koji je govorio brojne jezike. Postoji brojne perspektive iz kojih možemo sagledati značaj Vlačića za Europu.
Kolegice Bruna Kurka i Dorotea Palajsa izlagale su na temu - Glagoljaška kultura i pismenost – modeli suvremene valorizacije. Nakon uvodnih riječi o o nastanku glagoljice, predstavile su neke od najpoznatijih glagoljaških spomenika, najvrjednija uklesana, pisana i tiskana djela na glagoljici te glagoljaške tiskare. Kolegica Kurka nam je prikazala najpoznatiju kulturnu rutu koja tematizira glagoljašku baštinu - Aleju glagoljaša između Huma i Ruma, kao o ostale kulturne rute tematizirane glagoljicom, a navela je da se i 22. veljače slavi međunarodni dan Glagoljice i glagoljaštva u Republici Hrvatskoj. Kroz svoje istraživanje, kolegice Kurka i Palajsa predložile su i osmislile "Muzej glagoljice i glagoljaštva", s ciljem valorizacije glagoljaške baštine te njezino predstavljanje široj javnosti. Najzanimljiviji je svakako bio njihov prijedlog za uvrštenje glagoljaške kulture i književnosti na UNESCO-vu listu svjetske baštine kroz transnacionalnu nominaciju, kao zajedničke europske, slavenske i svjetske baštine.
Danijela Grubišić, apsolventica diplomskog studija Kulture i turizma prezentirala nam je temu Europska baština hrvatskih humanista - Memorijalni centar Fausta Vrančića. Ona nam je na zanimljiv način predstavila razdoblje humanizma i najvažnije dalmatinske humaniste. Posebno je istaknula doprinos Šibenčana Fausta Vrančića europskoj kulturi na primjeru Memorijalnog centra na otoku Prviću, koji na suvremen način, kroz multimedijalnu prezentaciju, valorizira europsku baštinu ovog hrvatskog humanista. Predložila je inovativne modele interpretacije i prezentacije baštine iz humanističkog razdoblja kroz slične muzeje te otvorila interaktivnu diskusiju sa studentima i kolegama. MC Faust Vrančić obradila je kao primjer dobre prakse valorizacije baštine te projekt koji potiče održivi kulturni turizam, novu muzeologiju i uključuje lokalnu zajednicu. Ovaj je centar veoma zanimljivo uređen, baštinu interpretira korištenjem moderne tehnologije te može poslužiti i kao primjer dobre prakse i za labinski muzej koji, kako smo čuli na skupu, planira modernizaciju muzejske zbirke posvećene Vlačiću.
Kolege Katarina Bratulić i Matteo Legović, studenti prve godine diplomskog studija Kulture i turizma, predstavili su mogućnost valorizacije baštine Matije Vlačića i reformacije u Hrvatskoj kroz razvoj hrvatske dionice europske Kulturne rute Reformacije. Izlažući na temu Kulturne rute Vijeća Europe: Ruta reformacije, Katarina i Matteo su na početku naveli neke od najvažnijih činjenica vezanih za Reformaciju u Europi i na području Hrvatske. Također, osvrnuli su se i na Matiju Vlačića Ilirika i njegovo putovanje Europom te sudjelovanje u pokretu reformacije. Napomenuli su kako je veoma bitno razlikovati kulturne rute, ture i itinerare. Analizirali su najvažnije karakteristike razvoja kulturnih ruta i naveli najpoznatije od do danas 40 certificiranih kulturnih ruta Vijeća Europe. Od 2019. godine postoji i Ruta reformacije koja valorizira zajedničko nasljeđe i europske vrijednosti, a objedinjuje materijalnu i nematerijalnu baštinu iz pokreta reformacije u Europi kroz prekogranično umrežavanje, istraživačke projekte i razvoj kulturnog turizma. Kolege su nam također predložili dvije nove zanimljive kulturne rute koje tematiziraju reformacijsku baštinu u Hrvatskoj te život i stvaralaštvo MVI, predloživši kao modele valorizacije reformacijske baštine u Hrvatskoj i nove muzeje i interpretacijske centre u Labinu, Varaždinu i Osijeku.
Posljednje izlaganje bilo je kolegica Nikoline Žvorc, Karle Matić i Mie Matijašević – Brendiranje Labina po Matiji Vlačiću Iliriku. Kolegice su nam na početku rekle nešto više o samom Matiji Vlačić Iliriku i o njegovom rodnom gradu Labinu. Također, analizirale su kulturno-turističke resurse za brendiranje grada Labina i predstavile novi turistički proizvod „Putevima Matije Vlačića Ilirika“. Dr. Luka Ilić, koji trenutno živi i radi u Njemačkoj, pohvalio je studentske prezentacije i posebno istaknuo mogućnost razvoja kulturnog turizma koji tematizira život i stvaralaštvo Matije Vlačića Ilirika, imajući u vidu činjenicu da je velik broj njemačkih turista koji su protestanti zainteresiran za povijest reformacije i da Labin ima jedini takav muzej u Hrvatskoj.
Prenosimo i dojmove studenata koji su sudjelovali na konferenciji:
"Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati na znanstvenom skupu na kojemu su sudjelovali stručnjaci, znanstvenici, ali i moji kolege koji su pokazali veliko znanje i predstavili svoja istraživanja svima nama. Također, zadovoljstvo mi je bilo naučiti nešto više o Matiji Vlačiću Iliriku, čovjeku koji je ispisao našu povijest. U suradnji s kolegicom Palajsom predstavile smo suvremene modele valorizacije glagoljice te se nadamo kako će prijedlog o muzeju glagoljice i glagoljaštva u gradu Zagrebu jednoga dana zaživiti, bilo na inicijativu današnjih stručnjaka ili nas samih."
Bruna Kurka, studentica I. godine diplomskog studija Kultura i turizam
"Bilo je pravo zadovoljstvo i čast sudjelovati na Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu 500 GODINA FLACIUSA u organizaciji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prije svega, ovim je činom naše Sveučilište ukazalo na važne događaje i ličnosti koji su utjecali na ključne odrednice naše kulture i povijesti te istaknulo Matiju Vlačića Ilirika kao nezaobilaznu i iznimnu povijesnu ličnost, što Ilirik i zaslužuje. Također, posebno raduje sudjelovanje studenata uz brojne, vrsne poznavatelje lika i djela velikog Matije Vlačića Ilirika. Bilo je poticajno i nadahnjujuće. Čestitke organizatorima."
Zoran Karlić, student I. godine diplomskog studija Kultura i turizam
"Smatram da je ovaj znanstveno-stručni skup bio jako koristan za nas kao studente Kulture i turizma kako bismo se upoznali s bogatom kulturno-povijesnom baštinom Istre, Hrvatske i Europe te kroz istraživanja predložili mogućnosti valorizacije naše baštine. Velika je čast i zadovoljstvo biti dio ovakvog skupa, na kojemu su osim nas studenata bili i izvrsni i hvalevrijedni profesori i doktori znanosti."
Katarina Bratulić, studentica I. godine diplomskog studija Kultura i turizam
"Skup je bio vrlo informativan i zanimljiv, drago mi je da imamo profesore koji nas podržavaju i potiču na neprekidan razvoj i obrazovanje. Bila mi je velika čast sudjelovati na ovome skupu."
Dorotea Palajsa, studentica I. godine diplomskog studija Kultura i turizam
Na samom kraju skupa, profesorica doc. dr. sc. Nataša Urošević podijelila je video (na 3:13) na kojem naš poznati znanstvenik Mijo Mirković, znan kao Mate Balota, govori o trima najpoznatijima Labinjanima, pa tako i o Matiji Vlačiću Iliriku.
Konferencija je bila također medijski popraćena, uz članke u Glasu Istre i La Voce del Popolo, u utorak, 1. prosinca bit će prikazan i prilog na TV Novi u sklopu emisije INDEKS.
Glas Istre, 27. studenog:
https://www.glasistre.hr/kultura/matija-vlacic-ilirik-istrazivanja-vlaciceva-stvaralastva-u-sirem-kontekstu-europskog-humanizma-i-reformacije-682993
https://www.glasistre.hr/kultura/matija-vlacic-ilirik-istrazivanja-vlaciceva-stvaralastva-u-sirem-kontekstu-europskog-humanizma-i-reformacije-682993
Glas Istre, 28. studenog: https://www.glasistre.hr/kultura/zbirka-flaciana-pulska-sveucilisna-knjiznica-cuva-vrijedne-knjige-protestantskog-teologa-filozofa-lingvista-i-povjesnicara-matije-vlacica-ilirika-683131
Uz interdisciplinarni i multiperspektivan pristup u istraživanju djela Matije Vlačića Ilrika te reformacijskog pokreta, svi sudionici složili su se i oko važnosti višejezičnom pristupu ovoj tematici. Na skupu su predstavljeni novi i inovativni modeli valorizacije života i djela Matije Vlačića Ilirika te reformacijske baštine u Hrvatskoj i Europi, a nadamo se da će se barem neki od predstavljenih projekata uskoro daljnjim radom i istraživanjima i ostvariti. Konferencija je zaključena dogovorom o suradnji na zajedničkom istraživačkom projektu, a kroz sljedećih mjesec dana svi sudionici skupa raditi će na pripremi zbornika radova.
Pohvaljujemo ovim putem organizatore skupa, sve izlagače te sve svoje kolege studente na izvrsno održanom skupu. Nadamo se da će ubrzo biti još prilika za znanstvene skupove i radujemo se ponovnom sudjelovanju.
Primjedbe
Objavi komentar