ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP POSVEĆEN 500. OBLJETNICI ROĐENJA STIPANA KONZULA ISTRANINA I BAŠTINI URAŠKE TISKARE
AUTORI: Matteo Legović, Bruna Kurka
Povodom 500. godišnjice rođenja Stipana Konzula Istranina, znamenitog
glagoljaša iz Buzeta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli organiziralo je u petak, 10. prosinca 2021. znanstveno-stručni skup posvećen stvaralaštvu istarskih glagoljaša i baštini Uraške tiskare. Prigodnim obilježavanjem ove važne obljetnice, ugledni sudionici iz Hrvatske i inozemstva prisjetili su se stvaralaštva Stipana Konzula Istranina: pisca, prevoditelja i glagoljaškog popa iz Buzeta, njegova života i djela usko povezanoga s razdobljem europske i hrvatske reformacije te povijesti prve hrvatske tiskane knjige u najstarijoj hrvatskoj tiskari u egzilu u Urachu.
Profesori, istraživači i studenti s hrvatskih, slovenskih i austrijskih sveučilišta i instituta predstavili su interdisciplinarna istraživanja povezana sa životom i djelom Stipana Konzula Istranina, nasljeđem Uraške tiskare, europskom i hrvatskom reformacijom te glagoljaškom baštinom Istre i Kvarnera.
Zbog aktualne pandemije, znanstveno-stručni skup održan je online, preko sveučilišne virtualne platforme te predstavlja svojevrsni nastavak prošlogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa posvećenog 500. obljetnici rođenja Matije Vlačića Ilirika.
Teme ovogodišnjeg skupa bile su podijeljene u tri sekcije, a moderatorice skupa bile su doc. dr. sc. Nataša Urošević, doc. dr. sc. Violeta Moretti i viša predavačica Marieta Djaković, prof.
Uvodno izlaganje na temu Stipan Konzul Istranin u službi hrvatske tiskane riječi u Urachu od 1561. do 1565. održao je prof. emeritus Alojz Jembrih s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, predstavivši ključne odrednice životnog puta i stvaralaštva znamenitog buzetskog glagoljaša. Prof. Jembrih posebno je istaknuo uspjeh hrvatske tiskare u Urachu, u kojoj je od 1561. do 1565. u nakladi od čak 31 tisuću primjerka objavljeno najmanje 37 različitih djela: 15 na glagoljici, 8 ćirilici, 6 latinici i 6 na talijanskom jeziku. Uraški glagoljični korpus jest neizostavni dio hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta a zasluge Stipana Konzula i Antuna Dalmatina sa suradnicima u hrvatskoj kulturi, povijesti, jezikoslovlju i u povijesti prevođenja Biblije na hrvatski jezik treba adekvatno vrednovati, naglasio je uvodni govornik. U suradnji s Primožem Trubarom, Stipan Konzul organizirao je rad tiskare u Urachu, koja je djelovala od 1561. do 1565. te je s Antunom Dalmatinom, koji mu se pridružio, prema Trubarovim tekstovima tiskao početnicu, Tablu za dicu (1561), Katehismus (1561) te prvi Novi zavjet na hrvatskom jeziku: Prvi del novoga testamenta (1562) i Drugi del novoga testamenta (1563). Uz akademika Josipa Bratulića, koji je još 1977. u „Buzetskom zborniku“ objavio vrlo informativni rad Stipan Konzul Istrijan, Uraškom baštinom i djelatnošću Stipana Konzula Istranina kod nas se najviše bavio upravo prof. emeritus Alojz Jembrih, autor monografije Stipan Konzul i „Biblijski zavod“ u Urachu i priređivač cijelog niza pretisaka originalnih uraških izdanja.
U jedinstvenom tiskarsko-izdavačkom pothvatu, u hrvatskoj protestantskoj tiskari pod imenom Windische, chrabatische und cirulische Thrukerey, od 1561. do 1565., okupili su se hrvatski protestantski pisci/prevoditelji i korektori na čelu sa Stipanom Konzulom Istraninom i Antunom Dalmatinom. U projekt su bili uključeni hrvatski glagoljaši, mahom iz Istre: Juraj Juričić, Juraj Cvečić, Matija Živčić, Ivan Fabijanić, Franjo Hlej, Matija Pomazanić, Vinko Verneković, Leonard Merčerić i drugi Urašku tiskaru pokrenuo je i novčano podupirao zemaljski kapetan Štajerske i veliki župan varaždinski I. Ungnad, u dvorcu Amandenhof, koji mu je darovao Vojvoda Kristof od Württemberga, u sklopu programa i vizije širenja reformacije prevođenjem i tiskanjem Biblije na slavenski jezik o čemu su, gotovo u isto vrijeme, promišljali Matija Vlačić Ilirik, Primož Trubar i Petar Pavao Vergerije ml. Doc. dr. sc. Maja Čutić Gorup i Sandra Vignjević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavile su istraživanje na temu Stipan Konzul kao centralna ličnost velikog uraškog projekta. Temeljem analize korespondencije između djelatnika i suradnika uraške tiskare, izlagačice su predstavile Konzulovu ulogu u radu tiskare te suradnji s djelatnicima i suradnicima tiskare na projektu izdavanja i širenja protestantskih knjiga koje su se tiskale na narodnom jeziku.
Dr. iur. Herbert Gassner iz Hrvatske knjižnice i čitaonice „Filip Kaušić“ Celindof i Željezno (Gradišće, Austrija) održao je predavanje na temu Stjepan Konzul Istranin i Gradišćanski Hrvati, predstavivši povijesni razvoj austrijskog grada Željezno kroz stoljeća, s naglaskom na razdoblje Konzulova boravka u Željeznom i njegov rad s Hrvatima netom doseljenima pred Osmanlijama te zanimljivu ulogu Ane Consul, kćeri Stipana Konzula.
Doc. dr. sc. Ivana Eterović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u izlaganju Filološka proučavanja jezika hrvatskih protestantskih izdanja na razmeđi tradicije i suvremenosti je predstavila rezultate nedavno završenog znanstvenog projekta Jezik izdanja hrvatske protestantske tiskare u kontekstu književnojezičnih smjernica XVI. stoljeća, uključujući cijeli niz izdanja posvećenih ovoj važnoj temi. Ovu uzbudljivu epizodu hrvatske kulturne povijesti, na temelju korespondencije suradnika Uraške tiskare između 1561. i 1563., rekonstruirao je 1874. Ivan Kostrenčić i kasnije obradio Franjo Bučar u Povijesti hrvatske protestantske književnosti za reformacije (1910). S Franjom Fancevom Bučar je 1938. objavio i Bibliografiju hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Na tragu istraživanja Franje Fanceva, koji je 1916. objavio studiju Jezik hrvatskih protestantskih izdanja 16. stoljeća, istraživački tim predvođen akademikom Stjepanom Damjanovićem i prof. Mateom Žagarom s Filozofskog fakulteta u Zagrebu obradio je jezik uraških izdanja i rezultate istraživanja predstavio u recentno objavljenim zbornicima radova.
Doc. dr. sc. Marina Schumann sa Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik, izlagala je na temu Trubarov predgovor Novom testamentu, osvrnuvši se na vrijedan
primjer poslanice - predgovor Primoža Trubara uz glagoljičko izdanje Novog
testamenta na hrvatskom jeziku (1562./1563.), koji je važan i kao kulturno-povijesni dokument, ali i kao jedinstveni izvor za rekonstrukciju misije i vizije suradnika Uraške tiskare te burnog povijesnog konteksta u kojem su radili i ciljne publike za koju su tiskali knjige.
Po završetku prve sekcije, Damjana Frančić, viša knjižničarka, predstavila je novu izložbu Sveučilišne knjižnice u Puli, koja uključuje pretiske i digitalizirana uraška izdanja. Pozivamo Vas da pogledate video izložbe u Sveučilišnoj knjižnici u Puli kojega su snimile studentice Interdisciplinarnog studija Kultura i turizam, Andrea Šimek i Ivana Ivanušec.
Doc. dr. sc. Nataša Urošević, sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, održala je izlaganje na temu Mijo Mirković o stvaralaštvu istarskih reformatora i kulturološkom značenju izdanja uraške tiskare. Predstavila je presjek Mirkovićeva bavljenja stvaralaštvom istarskih reformatora, između kojih i Matijom Vlačićem Ilirikom, kojemu je posvetio tri monografije te baštinom uraške tiskare. Istarski polihistor je kroz arhivska istraživanja u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj obradio i obimnu građu vezanu za izdanja uraške tiskare, pohranjena u knjižnicama i arhivima u Beču, Regensburgu, Wolfenbüttelu, Tübingenu, Münchenu, Weimaru i Stuttgartu. Mirković se bavio ulogom reformacije u kulturnom razvoju naših krajeva, ukazujući da su istarski reformatori, u okvirima šireg europskog pokreta, prvi u hrvatskoj kulturnoj povijesti radili na stvaranju jedinstvenog književnog jezika ne samo za sve Hrvate nego i za sve južne Slavene. Upravo je Mirković inicirao i ukazivao na potrebu sustavnog istraživanja jezika i sadržaja izdanja Uraške tiskare, ističući njihovu važnost za kulturnu povijest i identitet Istre i Hrvatske.
Dr. sc. Tilen Glavina s Inštituta za zgodovinske študije u Kopru predstavio je istraživanje Le Vergeriane (1550.): Primjer protureformacijske propagande u Kopru. Polemika između Girolama Muzija i Petera Pavla Vergerija Ml. Le Vergeriane predstavljaju Muziovu prepisku s Vergerijem u trogodišnjem razdoblju između 1546. i 1549., u kojima Girolamo Muzio u svojim pismima više puta poziva bivšeg prijatelja da se vrati na pravi put katoličke doktrine, ispravljajući tako svoje grijehe, nagovještavajući između redaka strah da bi Vergerijeve ideje protestantizma mogle negativno utjecati na njegove sugrađane Kopra.
Dr. sc. Robert Holjevac s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreb održao je vrlo zanimljivo i informativno predavanje na temu Reformacija u Slavoniju, Srijemu te Baranji s posebnim osvrtom na djelovanje reformatora Emerika Zigeriusa u doba osmanske vlasti. U svojem izlaganju dao je pregled širenja reformacijske misli u panonskom prostoru Slavonije, Srijema i Baranje u 16. st., a u fokusu njegova izlaganja bio je Emerik Zigerius, njegov pastoralni rad kao i njegova korespondencija s Matijom Vlačićem Ilirikom.
U posljednjoj sekciji, Glagoljaška i reformacijska baština Istre – modeli suvremene valorizacije, izlagala je prof. Mirjana Pavletić s Katedre Čakavskog sabora Roč), predstavivši Misal kneza Novaka 1368. – o originalu i faksimilnom izdanju. Misal kneza Novaka najstariji je hrvatski datirani glagoljski misal, raskošno iluminiran i bogato ukrašen, pisan na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, ustavnom glagoljicom. Na zadnjoj stranici Misala nalazi se znameniti zapis od 26. lipnja 1482. godine („Vita!Vita! Štampa naša gori gre…“), a misal je služio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu, Misal po zakonu Rimskoga dvora. Ročka je Katedra 2018. godine inicirala objavljivanje njegova faksimilnog izdanja, a luksuzno izdanje tiskano je prosincu 2020. godine.
Dr. sc. Milena Joksimović održala je predavanje na temu Traži se radnik! - Identifikacija Konzulovog suradnika Matije Živčića u spisima o vizitaciji Augustina Valiera Pulskoj biskupiji 1580. Veronski biskup Augustin Valier proveo je po papinom nalogu i u protureformacijskom duhu tridentske obnove nadzor nad istarskim biskupijama, a glavni cilj vizitacije bio je osigurati provođenje odluka Tridentskog sabora. Uz to, izlagačica je predstavila analizu zapisnika u kojem se spominje Matija Živčić, suradnik Stipana Konzula.
Matija Rajter, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izlagao je na temu Širenje reformacije u Pazinskoj knežiji u Konzulovo vrijeme. Reformacija i protureformacija radikalno su mijenjale društvene poretke, a imajući navedeni kontekst na umu izlagač je predstavio dinamiku pojave i širenja reformacije na području Pazinske knežije, analizirajući društvena previranja kojima je rezultirala.
Matteo Legović i Bruna Kurka, studenti druge godine diplomskog sveučilišnog studija Kultura i turizam Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavili su istraživanje na temu Glagoljaška baština Istre – Mogućnosti valorizacije u kulturnom turizmu. Iscprnim prikazom bogatstva glagoljaške baštine Istre i analizom primjera dobre prakse valorizacije književne baštine u kulturnom turizmu, elaborirali su mogućnosti, razvojni model i prijedlog valorizacije istarske glagoljaške baštine u svrhu razvoja Istarske županije kao destinacije kulturnog turizma.
Pohvaljujemo sve izlagače i organizatore skupa, koji su raznolikim i vrijednim interdisciplinarnim istraživanjima prigodno obilježili još jednu važnu obljetnicu, ukazavši na povijesnu ulogu Stipana Konzula Istranina i baštine Uraške tiskare te na bogatu glagoljašku i reformacijsku baštinu Istre i Hrvatske, izrazito multikulturnog, transnacionalnog i kozmopolitskog karaktera. Svi prisutni složili su se oko potrebe promišljanja o modelima suvremene valorizacije i interpretacije glagoljaške i reformacijske baštine kroz europske programe i projekte, kao što su Kulturne rute Vijeća Europe - Ruta Reformacije te Ruta Ćirila i Metoda, sa svrhom njihovog očuvanja i predstavljanja široj javnosti. Skup je zaključen dogovorom o nastavku suradnje na dosadašnjim i budućim istraživanjima i projektima. Veselimo se skorom ponovnom susretu!
Prelistajte knjižicu sažetaka:
Pogledajte i galeriju slika sa znanstveno-stručnog skupa.
Međunarodni znanstveno-stručni skup popraćen je u medijima:
Glas Istre:
Primjedbe
Objavi komentar