PULA KAO DESTINACIJA KNJIŽEVNOG TURIZMA - BLOOMSDAY

 AUTORICE: Branka Ivanišević i Monika Frankol 

    U sklopu nastavne jedinice o razvoju destinacija književnog turizma, u utorak, 27. travnja održano je gostujuće predavanje na temu ''Pula kao destinacija književnog turizma - festival Bloomsday". Gost predavač bio je dr. Vito Paoletić, dugogodišnji predsjednik udruge 'Bloomsday Croatia' i suorganizator popularne manifestacije Bloomsday s kolegom Igorom Juriljem. Manifestacija je posvećena  književniku Jamesu Joycu, koji je u Puli proveo nekoliko zimskih mjeseci 1904. i 1905. godine. Joycu se Pula i nije baš svidjela te ju je opisao kao ''pomorski Sibir''. Kako se razvijao projekt Bloomsday u Puli, čije je deseto izdanje lani zbog pandemije održano online te kako je Joyce uopće ovamo dospio, pročitajte u nastavku teksta. 

   James Joyce je pisac čije se stvaralaštvo slavi širom svijeta 16. lipnja svake godine, na dan kao je 1904. upoznao svoju životnu družicu Noru i u koji je smjestio radnju svog romana "Uliks", u kojem Leopold Bloom živi svoju odiseju ulicama Dublina. Kako smo čuli od gostujućeg predavača, u 10 godina održavanja pulske manifestacije uspjelo se, kroz kreativan pristup, bogato ali i komplicirano Joyceovo književno djelo približiti Puljanima i njihovim gostima. Upravo je čitanje iz njegovih djela kreiralo pregršt različitih ideja i projekata koji su predstavljali „sirovinu“ ove manifestacije. Svake godine temi se pristupilo iz drugog ugla, uz angažman brojnih volontera, znanstvenika, umjetnika, dizajnera i stručnjaka za Joyceovo djelo, koji su ponudili inovativne pristupe interpretaciji ovog jedinstvenog opusa. U proteklih deset godina kreirane su i gradske rute koje su umrežile mjesta gdje je Joyce živio i radio te boravio s Norom, poput lokacije Berlitzove škole ili gradskih kavana koje su rado pohodili.

    Bloomsday je povezan s djelom Uliks, romanom od 700 stranica, u kojem pratimo jedan dan u životu L. Blooma. Cijeli roman se odvija u dvadesetak sati, a nosi ime po Leopoldu Bloomu. Dr. Vito Paoletić pokazao nam je fotografije grupe intelektualaca koji su 1954. po prvi put obilježili Bloomsday, točno 50 godina nakon dana koji predstavlja začeće Bloomsdaya. Spontano su se sastali kod Martello tornja, gdje počinje radnja Uliksa. Od 1954. Bloomsday se neprestano slavi, od malih lokalnih prisjećanja do današnje globalne mreže manifestacija. Bloomsday pogotovo jača 90-ih godina, na krilima ubrzanog razvoja irskog gospodarstva i irske kulture svjedočimo populariziranju irske kulture u cijelom svijetu.

    Joyce je u Puli završio slučajno, nakon što je sa zaručnicom otišao iz siromašne Irske. Dogovorio je, naime, posao u Trstu kao profesor engleskog jezika. Kada su stigli u Trst saznao je da je njegovo radno mjesto popunjeno, pa je dobio posao u Berlitzovoj školi u Puli. Zanimljivo je da su dnevne novine "Il Giornaletto di Pola" izvijestile o njegovom dolasku u Pulu, to baš na dan kada je postavljen kip carice Elizabete kod pulske Arene. Prof. Paoletić pokazao nam je isječak u novinama s oglasom koji je objavio ravnatelj škole stranih jezika u kojemu obavještava javnost da će uskoro započeti tečaj engleskog jezika kojega će voditi upravo Joyce.

    James Joyce napustio je Irsku iz bunta, nije prihvaćao šablone ponašanja zatupljujuće okoline. Poznata je pulska topografija Jamesa Joycea: to je potez od tržnice do Portarate i kafića Uliks, gdje se nalazi njegov kip, koji je izradio labinski kipar Mate Čvrljak. Nedaleko se nalazila i škola stranih jezika se nalazila, u žutoj zgradi u kojoj je danas hostel Joyce. Imao je stan u Laginjinoj ulici (u blizini današnjeg  McDonaldsa), ali se kasnije zbog hladnoće preselio u stan u blizine gradske tržnice. Poznato je i da je na svoj 23. rođendan Joyce posjetio Brijune, gdje je kušao kozji sir i pio je vino.

    Dr. Paoletić nam je ispričao da se Joyceom intenzivnije počeo baviti nakon što su ga iz turističke zajednice zamolili da kreira književni itinerer pod nazivom „Tragovima Jamesa Joyca“. Grupa studenata iz Zagreba željela je, naime, posjetiti Pulu, kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je boravio Joyce. Studenti su upriličili čitanje Uliksa na Portarati i u Areni i tako se festival počeo razvijati. Organizatorima je, naravno, bila potrebna i institucionalna potpora za brojna događanja čiji se broj iz godine u godinu povećavao. Uz TZ Pula, festival je podržalo i irsko veleposlanstvo, koje je otvoreno nakon par godina u Zagrebu. Filozofija kojom su se organizatori vodili bila je približavanje Joycea svim uzrastima. Surađivalo se sa školama, odrađivali su se seminari za usavršavanje profesora engleskog jezika, ugošćeni su predavači iz SAD, Italije, Engleske…Svake se godine obrađivalo po jedno poglavlje Uliksa (a roman ima 18 poglavlja).

    Partneri i sponzori Bloomsdaya su knjižnice, knjižare, razni portali i lokalni mediji. Radi popularizacije manifestacije, dizajnirane su i majice s vrlo atraktivnim motivima, koje su najbolji sudionici dobili kao nagrade. Raspisani su brojni natječaji, organizirana likovna i književna natjecanja, novinarske i prevoditeljske radionice... Ciljana skupina bili su učenici i studenti. Na jednom od takvih kreativnih natječaja sudionici su trebali izabrati iz jedne stranice Uliksa 10 riječi i složiti rečenica. 

   U zaključnom dijelu predavanja s gostujućim predavačem prodiskutirali smo organizacijske i logističke detalje. Saznali smo da je prosječan budžet takvog projekta 30.000 kuna, a troškovi se najčešće pokrivaju uz pomoć sponzora. Čuli smo i da je organizacija ovakve manifestacije cjelogodišnji posao iza kojega bi trebala stajati neka kulturna institucija. Nakon devet godina entuzijazma, organizatorski dvojac, okupiran i poslovnim i obiteljskim obavezama, poželio je da Bloomsday preuzme neka druga institucija, a da oni nastave suradnju kao vanjski suradnici. Zbog aktualne pandemije, prošle godine deseti Bloomsday održan je online. Gradska knjižnica i čitaonica najavila je već aktivnosti povodom Bloomsdaya 2021. godine.

    Kao mogućeg nositelja projekta u budućnosti dr. Paoletić vidi Odsjek za anglistiku našeg Sveučilišta. U međuvremenu, studenti Kulture i turizma, koji su se i do sada redovno sudjelovali u ovom zanimljivom festivalu koji promiče zajedničku europsku kulturnu i književnu baštinu, rado će se uključiti u postojeće i buduće inicijative i pridonijeti manifestaciji Bloomsday u Puli svojim kreativnim idejama.